Pregled 2020. godine

Godina dodatnog usporavanja procesuiranja ratnih zločina

Sudnica Suda BiH. Foto: BIRN BiH

Godina dodatnog usporavanja procesuiranja ratnih zločina

23. Decembra 2020.11:34
23. Decembra 2020.11:34
Proteklu godinu oblast tranzicione pravde u Bosni i Hercegovini obilježilo je usvajanje Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina na koju se čekalo nekoliko godina i po kojoj bi se ovi predmeti trebali procesuirati do 2023. godine. Rad na predmetima ratnih zločina je dodatno usporen zbog pandemije koronavirusa, a i ponovljene su kritike međunarodnih eksperata na račun efikasnosti rada domaćih institucija.

This post is also available in: English (English)

Savjet ministara BiH usvojio 24. septembra 2020. godine Revidiranu strategiju nakon dvije godine koliko se čekalo na usvajanje. Ovaj dokument predviđa da svi predmeti ratnih zločina budu završeni do 2023. godine.

U Tužilaštvu BiH se, prema Revidiranoj strategiji zasnovanoj na podacima iz 2017. godine, nalazi 562 predmeta u fazi istrage ili prijave. Na predmete ratnih zločina u ovoj instituciji raspoređeno je 29 tužilaca, a u ovoj godini do objave ovog teksta podignuto je osam optužnica za ratne zločine.

Advokati Miodrag Stojanović i Senka Nožica, koji zastupaju optužene za ratne zločine pred Sudom BiH, a imaju iskustva i pred Haškim tribunalom, smatraju da novi rok neće biti ispoštovan.

“Uvjeren sam da neće biti ispunjen rok. Uvjeren sam da će se opet revidirati strategija i produžiti rok”, kaže Stojanović za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) i dodaje da je pandemija dodatni razlog da to bude tako.

Nožica smatra da dosadašnja dinamika kojom su rješavani predmeti ratnih zločina pokazuje da “nema teorije” da se predmeti riješe za tri godine.

Pravosuđe kroz prizmu međunarodnih eksperata


Šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, ambasadorica Kathleen Kavalec (l), sutkinja Joanna Korner iz Velike Britanije i britanski ambasador u Bosni i Hercegovini, Matt Field; Sarajevo, 29. januara 2020. godine. Foto: OSCE

U septembarskom izvještaju o napretku u procesuiranju predmeta ratnih zločina na državnom nivou britanska sutkinja Joanna Korner je konstatovala da je Tužilaštvo BiH ispoštovalo samo četiri od 32 preporuke date u izvještaju iz 2016. godine, dok ostale nisu nikako ili su djelimično provedene.

Korner, koja je bila tužiteljica u Haškom tribunalu, zaključila je da nisu u potpunosti riješena pitanja regionalnih timova za rad na predmetima, paralelnih istraga i odabira prioritetnih predmeta, kao i da Tužilaštvo nastavlja da podiže optužnice protiv osoba koje nisu dostupne pravosuđu u BiH ili počinilaca koji već izdržavaju duge kazne zatvora. Ukazano je na potrebu prenošenja manje složenih predmeta na niže nivoe.

Korner je rekla da je, ukoliko postoji dovoljan broj dokaza za procesuiranje 4.000 potencijalno osumnjičenih, pitanje da li će se svi moći završiti do 2023. godine.

“Nikad neće moći biti moguće procesuirati svaku osobu, zbog čega je neophodno odrediti prioritete”, istakla je ona.

Britanska sutkinja je napomenula da neka suđenja traju četiri ili pet godina, ukazujući na predmete u kojima je predloženo po nekoliko stotina svjedoka.

Nožica smatra da su postupci najvećim dijelom neefikasni zbog ogromnog broja svjedoka i da je nevjerovatno koliko ih svjedoči na iste okolnosti.

“Sud često kaže čuli smo to, a tužilac kaže imamo obavezu da izvedemo sve žrtve, što uopšte nije tačno. Nemaš obavezu da izvedeš sve žrtve. Ti dokazuješ krivičnu odgovornost nekoga. Ako je u nekom slučaju, hipotetički, poginulo 50 ljudi, a tri čovjeka svjedoče da su vidjeli da je 50 ljudi poginulo, pa ne trebaš dovoditi sve porodice oštećenih koji će se izjasniti da je neko njihov poginuo, pogotovu ako nisu očevici događaja”, objašnjava Nožica.

Prema njenom mišljenju, Tužilaštvo BiH je odavno trebalo da goni počinioce najtežih djela, a da lakše prepusti na niže nivoe.

U izvještaju Evropske komisije o BiH za 2020. godinu se ističe kako bi bez odlaganja trebalo započeti provođenje Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

U svojim odlukama Sud BiH navodi da je cilj Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina, između ostalog, i težnja da se svi resursi kojima raspolaže ovaj sud prvenstveno usmjere na procesuiranje najsloženijih predmeta ratnih zločina.

Tako je Državni sud u decembru donio rješenje da se postupak protiv Ivana Đurića, kojeg Tužilaštvo BiH sumnjiči za zločin počinjen nad civilima bošnjačke i hrvatske nacionalnosti u logoru “Luka”, vodi pred Osnovnim sudom Brčko distrikta, u skladu s Državnom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina, jer se radi o manje složenom predmetu.

“Uzimajući u obzir činjenicu da se radi o manje složenom predmetu, vođenje krivičnog postupka prenosi se na mjesno nadležni sud radi ispunjenja obaveza predviđenih Državnom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina”, naveli su iz Suda Bosne i Hercegovine.

Prema informacijama iz Suda BiH, posljedice krivičnog djela koje se osumnjičenom stavlja na teret nisu takvog intenziteta kao posljedice krivičnih djela koja se procesuiraju, odnosno koja bi se, u skladu sa Strategijom, trebala procesuirati pred Državnim sudom.

U izvještaju Evropske komisije se navodi i da je u prošloj, 2019. godini Tužilaštvo BiH podiglo znatno manji broj optužnica za ratne zločine, te da postoje ozbiljna kašnjenja u rješavanju najsloženijih predmeta.

Koronavirus dodatna kočnica suđenjima

Pandemija koronavirusa usporila je rad pravosudnih institucija, a pred Sudom BiH se od marta ne zakazuju suđenja sa više od pet optuženih. Minka Kreho, predsjednica Krivičnog odjeljenja i sutkinja Suda BiH, kazala je ranije za BIRN BiH da je odvijanje suđenja otežano.

“Samo zakazujemo one gdje je jedan, dva, pa do pet [optuženih] i to otežano. Po mjesec-dva bude da ne možemo zakazati jer je optuženi dobio koronu ili je njegov branilac dobio koronu ili vještak ne može doći iz druge države”, rekla je Kreho.

Odbrane upozoravaju kako ovakav tempo suđenja krši i prava optuženih, a BIRN BiH je ranije pisao i o žrtvama i porodicama žrtava koje gube nadu zbog dodatnog usporavanja procesuiranja tokom pandemije, ali i “lutanja” predmeta.

Mijo Kostić godinama pokušava doći do informacije kada će predmet o napadu u kom su 25. marta 1993. u selu Orlište u opštini Konjic ubijeni njegov otac i nepokretna strina, te još četiri mještanina biti procesuiran.

Kostić kaže da je istraga prvobitno vođena u Mostaru, a da je poslije prebačena u Tužilaštvo BiH, gdje su se na predmetu izmijenila tri tužioca. Dodaje da je u oktobru predmet prebačen ponovo u Mostar.

BIRN BiH je ove godine kroz nekoliko istraživanja za Srebrenicu, Sarajevo, Prijedor i Prozor, nastalih na osnovu pregleda materijalnih dokaza i transkripata svjedočenja iz Haaga, donio spisak osoba koje su spominjane u dokumentima sa suda, a koji u BiH nikada nisu procesuirani.

Uprkos svjedočenjima preživjelih, dokumentima, nalazima vještaka i presudama Haškog tribunala u kojima stoji da su pripadnici vojnih policija Zvorničke i Bratunačke brigade, kao i 65. zaštitnog puka Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), učestvovali u odvajanju muškaraca od žena i djece, hvatanju, čuvanju i sprovođenju zarobljenika na mjesta egzekucija, osobe koje su komandovale ovim jedinicama nikada nisu optužene za učešće u genocidu u Srebrenici, pokazalo je jedno od istraživanja.

Drugo istraživanje je pokazalo da uprkos svjedočenju u kojem priznaje da je naredio granatiranje zgrade tadašnje Televizije Sarajevo, bivši komandant Ilidžanske brigade Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK) Vladimir Radojčić nikada nije optužen za ratni zločin, a u trećem istraživanju je iz presude u predmetu Prlić i ostali identifikovano nekoliko osoba koje također nisu nikada procesuirane.

Protiv nekih od osumnjičenih za zločine u logorima u Prijedoru je u Haagu pripremljena i optužnica. Od optužbi su tužioci odustali s namjerom da se predmeti procesuiraju u BiH, ali ove optužnice nikada nisu podignute pred domaćim pravosuđem, pokazuje četvrto istraživanje.

Pandemija koronavirusa je, pored njegovog zdravstvenog stanja, odgađala i iznošenje žalbi na prvostepenu presudu bivšem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću kojom je osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici i druge zločine u BiH.

Pred Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS) žalbe su iznesene u avgustu, kada je Tužilaštvo tražilo da Mladić bude osuđen za genocid u još pet opština, dok je Odbrana zatražila da bude oslobođen po svim tačkama optužnice.

Prema Tužilaštvu, Pretresno vijeće je pogriješilo kada je zaključilo da dijelovi ciljne grupe u opštinama Prijedor, Sanski Most, Kotor-Varoš, Foča i Vlasenica nisu bili dovoljno značajni da bi se označili kao genocid.

Odbrana je u žalbi ocijenila da je Mladić proglašen krivim za “neplanirane i neimenovane incidente”. U vezi sa Srebrenicom su istakli da je operacija “Krivaja 95” bila legitimna vojna operacija, da je veliki broj Bošnjaka stradao u legitimnim napadima na kolonu kroz šumu, kao i da Mladić nije znao za bilo kakav plan ubistava vojno sposobnih muškaraca.

Žalbe Mladiću su iznesene mjesec dana nakon što je u Srebrenici obilježena 25. godišnjica genocida i ukopano devet žrtava na mezarju u Potočarima.

U obraćanju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) predsjednik Međunarodnog mehanizma za krivične sudove Carmel Agius je kazao da se izricanje presude Ratku Mladiću očekuje u maju 2021. godine.

25 godina od završetka rata slava zločincima i uvreda žrtvama


Ratko Mladić. Foto: MMKS

Iako se ove godine navršilo 25 godina od okončanja četvorogodišnjeg rata i potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, nerijetko se u gradovima u BiH slave presuđeni ratni zločinci i vrijeđaju žrtve, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

Inzko je u novembru pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija rekao kako predsjedavajući Predsjedništva Milorad Dodik treba ukloniti tablu s imenom Radovana Karadžića. Inzko je tada kazao da bi Dodik mogao biti sankcionisan zabranom putovanja u zemlje Evropske unije ukoliko to ne bude učinjeno.

Studentski dom na čijem se ulazu nalazio natpis “Dr. Radovan Karadžić” otvoren je u martu 2016. godine, a tablu je otkrio sam Dodik zajedno sa članovima Karadžićeve porodice. U decembru 2020. tabla sa imenom Radovana Karadžića koja se nalazila na ulazu jedne od zgrada studentskog doma u Studentskom centru Pale uklonjena.

Karadžić je pred MMKS-om pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid počinjen u Srebrenici, te zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Ove godine otkriven je identitet još jednog od zaštićenih svjedoka iz predmeta ratnih zločina, zbog čega je pokrenuta istraga u Tužilaštvu BiH u septembru protiv medija u Republici Srpskoj. Riječ je o svjedoku na suđenju za genocid u Srebrenici, koji je 2017. godine tvrdio da mu je aktuelni premijer ovog entiteta Radovan Višković nudio novac da prekopava masovne grobnice 1996. godine.

Prema rezultatima lokalnih izbora 2020. godine, nekoliko načelničkih pozicija su dobile osobe koje su osuđene za krivična djela ili postoji potvrđena optužnica protiv njih.

Građani u opštini Velika Kladuša još jednom su dali povjerenje Fikretu Abdiću, koji je u martu 2012. pušten na slobodu iz zatvora u Puli, nakon što je odslužio dvije trećine petnaestogodišnje kazne zbog ratnog zločina počinjenog na području Bosanske krajine od 1993. do 1995. godine.

Također, Miroslav Kraljević ispred Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ostaje načelnik Opštine Vlasenica, a njemu je 2019. počelo suđenje pred Državnim sudom za ratne zločine u ovom gradu.

U oktobru 2019. godine Kraljeviću je pred Sudom BiH počelo suđenje zbog optužbi za progon bošnjačkih civila protivpravnim zatvaranjem, ubistvima, seksualnim zlostavljanjima, mučenjima, nestancima i drugim nečovječnim djelima počinjenim tokom 1992. i 1993. godine.

Marija Taušan


This post is also available in: English (English)