Dom naroda odbio uvrstiti u Krivični zakon kazne za negiranje genocida

Prijedlogom je predviđeno da se javno poricanje ili opravdavanje genocida, zločina protiv čovječnosti ili počinjenog ratnog zločina utvrđenog pravosnažnom odlukom Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili domaćeg suda, proglasi krivičnim djelom i kazni kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Također je predviđena zatvorska kazna u trajanju od jedne do deset godina za svakoga ko zloupotrebom svog položaja ili ovlaštenja počini krivična djela mržnje ili negiranja presuda sudova za ratne zločine, te dodijeli priznanje, nagrade, privilegiju presuđenim ratnim zločincima ili odlukom o dodjeli naziva javnom objektu – ulici, trgu, parku, mostu, instituciji, ustanovi, naselju ili naseljenom mjestu – po imenu i prezimenu presuđenog ratnog zločinca, osuđenog pravosnažnom odlukom međunarodnih ili domaćih sudova, za šta je predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

U obrazloženju njegovog zahtjeva je navedeno da je zabilježen veliki broj izjava, “posebice političkih aktera u BiH”, koje predstavljaju negiranje ili neprihvatanje presuda domaćih i međunarodnih sudova za krivična djela ratnog zločina ili zločina protiv čovječnosti.

Posebno se ističe da je presudom Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove izrečenom Radovanu Karadžiću zločin u Srebrenici okarakterisan kao genocid te da su posljedice “dovoljno svježe da svako javno negiranje presuda (…) duboko vrijeđa i plaši žrtve, te dodatno destabilizuje političke prilike u BiH i udaljava narode od potpunog pomirenja”.

Miletić je u Parlamentu kazao da je došlo vrijeme da se riješe ova pitanja, jer “isto plače majka i u Srebrenici i u Bratuncu i u Bugojnu”.

“Nemojmo se kriti iza odluka visokog predstavnika pa da on to uradi za nas”, rekao je Miletić, zamolivši parlamentarce da glasaju i naprave “historijski korak ka pomirenju”.

Delegat Denis Bećirović, koji je 2017. godine sličan zahtjev uputio u Parlament, podržao je dopune. Prema njemu, ovaj zakon odnosi se na budućnost, te je usklađen s međunarodnim pravom.

Dušanka Majkić nije podržala prijedlog, kazavši da su ovakvi ili slični zakoni u Parlamentarnoj skupštini BiH od 2007. godine. Ona je kazala da ne mogu prihvatiti Prijedlog izmjena i dopuna “sve dok je pravosuđe u stanju u kakvom jeste i dok se neuporedivo više sudi jednom narodu”. Bakir Izetbegović je rekao da ta tvrdnja ne stoji jer se ne sudi jednom narodu, već zločincima.

Ukupno devet delegata glasalo je protiv prijedloga Miletića, dok je njih šest bilo za.

Miletić je tražio da se Prijedlog zakona razmatra po hitnom postupku i da se njime definiše da “mržnja predstavlja pobudu za izvršenje krivičnog djela (…) čiji cilj je degradirati, poniziti, prestrašiti ili poticati nasilje i predrasude protiv osoba ili grupe ljudi, koja je u cjelini ili djelimično zasnovana na razlikama po osnovu stvarnog ili pretpostavljenog etničkog ili nacionalnog porijekla, jezika ili pisma, vjerskog uvjerenja, rase, boje kože, spola, spolne orijentacije, političkog ili drugog uvjerenja (…)”.