Članak

Gogić tužio državu zbog pretrpljenog straha i boli

26. Decembra 2019.13:30
Nakon što je pravosnažno oslobođen optužbi za ratni zločin počinjen na području Kladnja u periodu od maja 1992. do jula 1993.

godine, Osman Gogić je tužio Bosnu i Hercegovinu radi naknade nematerijalne štete zbog vremena koje je proveo pod mjerama zabrane.

Gogiću je Apelaciono odjeljenje Suda BiH u maju ove godine potvrdilo prvostepenu presudu kojom je, zajedno s još šest osoba, oslobođen optužbi za ratni zločin počinjen na području Kladnja od maja 1992. do jula 1993. godine.

Gogiću, Safetu Mujčinoviću, Selmanu Busnovu, Nusretu Muhiću, Zijadu Hamziću, Ramizu Haliloviću i Nedžadu Hodžiću se sudilo za nezakonito zatvaranje srpskih civila u Stuparima kod Kladnja, kao i njihovo premlaćivanje i nečovječno postupanje.

Safija Kreštalica, pomoćnica pravobranioca, navela je da je Gogić, prije pokretanja krivičnog postupka u odnosu na koji traži naknadu štete, bio krivično osuđivan te da je u vrijeme izricanja mjera zabrane bio na izdržavanju kazne u periodu od decembra 2013. do juna 2015. godine.

“To je činjenica koja u ovom predmetu govori u prilog tvrdnji tužene da tužitelj nije imao prouzrokovanu štetu. Odnosno da tužitelj nije trpio duševne bolove zbog umanjenja životne aktivnosti, povrede ugleda, časti, slobode i prava ličnosti”, obrazložila je Kreštalica.

Gogićev punomoćnik Kenan Hadžimuhović je kazao da se iz materijalne dokumentacije vidi da su njegovom klijentu u periodu izdržavanja kazne važile mjere zabrane napuštanja prebivališta, odnosno države.

Kako je pojasnio, Gogić je za vrijeme izdržavanja kazne izlazio iz zatvora tokom vikenda i tih dana su vrijedile mjere zabrane.

Hadžimuhović je, kao jedan od dokaza, predložio da neuropsihijatar uradi vještačenje kako bi se utvrdio eventualni stepen pretrpljene boli, umanjenja životne aktivnosti, straha i intenzitet po danima.

Glavna rasprava je zakazana za 30. mart.

Emina Dizdarević Tahmiščija