Sarića, bivšeg komandanta Specijalne brigade policije, Sud BiH je oslobodio krivnje da je izdao upute, ali i vršio kontrolu nad zamjenikom Ljubomirom Borovčaninom – koji je u Haškom tribunalu osuđen na 17 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici – te da je pomagao članovima udruženog zločinačkog poduhvata u izvršenju genocida, a što je za posljedicu imalo više od 7.000 ubijenih i oko 40.000 raseljenih osoba.
Na ročištu na kojem se raspravljalo po tužbenom zahtjevu, rečeno je da je Sarić pod mjerama zabrane proveo više od četiri i po godine te da je određeni period bio u kućnom pritvoru.
Oleg Grubač, vještak medicinske struke, izjavio je da su mjere zabrane, pogotovo kućni pritvor, uticale na Sarićevo psihičko stanje u vidu poremećaja prilagođavanja i blage depresije, kao i da je na intenzitet stresa uticala dužina krivičnog postupka.
Sarićeva zastupnica Zagorka Stupar je navela da on odustaje od dijela tužbe koji se odnosi na naknadu materijalne štete i postavila zahtjev da mu se isplati iznos od 30.000 KM sa zateznom kamatom, kao i da mu tužena BiH nadoknadi troškove postupka.
“Ovaj iznos se traži na ime naknade nematerijalne štete i pretrpljene duševne boli nastale zbog povrede prava na slobodu”, naglasila je Stupar.
Među materijalnim dokazima koje je predočila u sudnici, pored nalaza i mišljenja vještaka, nalaze se prvostepena i pravosnažna presuda kojom je Sarić oslobođen za genocid te rješenja Suda BiH o određivanju i produženju mjera zabrane.
Ranije je u tužbenom zahtjevu Sarić tražio da mu se isplati iznos od 43.000 KM, a u sudnici je pojašnjeno da je odustao od dijela koji se tiče materijalne štete, odnosno troškova nastalih usljed putovanja iz Bijeljine u Sarajevo i nazad, zbog čega su njegovi zastupnici odustali i od nalaza vještaka ekonomske struke.
Nađa Hozić, pomoćnik pravobranioca BiH, kazala je kako nema utemeljenja za odgovornost države zbog vođenja krivičnog postupka i mjera zabrane pošto to nisu pravni osnovi za naknadu štete, te je prigovorila na nalaz i mišljenje vještaka Grubača.
“Vještak je utvrdio posljedice koje su eventualno nastale zbog vođenja krivičnog postupka, ali nije procijenio strah, niti se izjasnio o njemu, niti fizičke i duševne boli, kao ni umanjenje životne sposobnosti. Gotovo da nisu provedeni nikakvi dokazi koji se odnose na povredu ugleda časti i ličnosti”, rekla je Hozić i zatražila da se zahtjev odbije kao neosnovan.
Prije ove presude, Sarića je u novembru 2014. Apelaciono vijeće Suda BiH oslobodilo optužbi za zločine počinjene 1992. u sarajevskom naselju Nahorevo, odnosno da je, kao načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Centar, nadzirao i učestvovao u razdvajanju muškaraca koji su bili zatvoreni u Psihijatrijskoj bolnici Jagomir u Sarajevu.
Odluku po Sarićevom tužbenom zahtjevu Sud će donijeti naknadno.
