Nedjelja, 29 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Milorad Sokolović je ispričao da je do početka rata bio odbornik u Skupštini opštine Rogatica, a krajem 9. aprila 1992. godine postaje predsjednik Kriznog štaba Srpske demokratske stranke (SDS), naglasivši da nije bio član te partije. Paralelno s tim funkcijama, kako je rekao, bio je i predsjednik Izvršnog odbora.

Tokom marta iste godine, naveo je svjedok, kroz društveno-politički rad u Rogatici tenzije rastu i narušava se harmonija. Situacija se usložnjavala, te dolazi do ekstemnih događanja zbog pojedinaca, kazao je on.

Prisjetio se pregovora i sastanaka s muslimanskim dijelom stanovništva, kojima je prisustvovao, gdje je razgovarano o podjeli na dvije lokalne zajednice. Prema njegovim riječima, formirana je komisija koja je radila na podjeli opštine i pravljenju karata.

“Na redovnoj sjednici Skupštine konačno je donesena ta odluka o podjeli i rad se nastavio krajnje racionalno. Taj rad je funkcionisao do maja. Prva srpska žrtva je bila 6. maja – desio se incident i to je učinilo da mi više ne funkcionišemo u istoj zgradi”, rekao je svjedok, pojasnivši da je u aprilu došlo do podjele policije.

Posvjedočio je da je vrlo brzo, nakon incidenta i stradanja srpske porodice na Borikama, ubijen još jedan Srbin, a 20. maja na obroncima Rogatice presretnut je i ubijen Dražen Mihajlović.

Prema njegovom kazivanju, tada je obavijestio Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) da se više ne mogu voditi razgovori jer mu je od pregovarača s muslimanske strane rečeno da će se sahrane riješiti ako kod njih dođe do još deset do 15 stradanja.

“Time su završeni razgovori s predstavnicima muslimanskog naroda. Rogatica ostaje u blokadi. Srpski narod postaje izolovan jer muslimansko stanovništvo drži grad u obruču. U samom gradu praktično su na vlasti muslimani sa svojim formacijama”, opisao je svjedok, dodavši da nije imao zvaničnih informacija da su se dešavala silovanja Bošnjakinja, paljenje kuća i istjerivanje muslimanskog stanovništva.

Izjavio je da on, zbog blokode, 40 dana nije mogao otići svojoj kući u Donje Polje i da je ta blokada riješena konfliktnom situacijom, o kojoj ne može govoriti jer nije bio učesnik toga.

Božidar Perišić i Vinko Zoranović optuženi su za progon civilnog bošnjačkog stanovništva s područja Rogatice u periodu od maja 1992. do kraja 1993. godine, učešćem u ubistvima, silovanjima te nezakonitim zatvaranjima.

Prema optužnici, Perišić je bio pripadnik Prve podrinjske lake pješadijske brigade Vojske Republike Srpske (VRS), a Zoranović pripadnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Rogatica.

Naredno suđenje je zakazano 17. jula.

 

Najčitanije
Saznajte više
Bužimkić i ostali: Odbrana traži ukidanje pritvora poslije više od dvije godine
Odbrana Nedžada Ćehića, optuženog za zločine na području Bosanske Krupe, iznijela je prijedlog za ukidanje pritvora, ocijenivši da poslije duže od dvije godine nema razloga za tu mjeru.
Mehmedagić: Zvali ga zbog pristupa serverima
Na suđenju bivšem direktoru Obavještajno-sigurnosne službe (OSA) za zloupotrebu položaja, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine izjavio je da je jedno vrijeme održavao servere Američkog univerziteta i da je poslije sarađivao s istražnim organima u vezi s pristupom serverima.
Peković: Od članova porodice i komšija čuli o ubistvu