Subota, 22 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Nakon čitanja optužnice i izjašnjavanja o dokazima, tužilac Dubravko Čampara je kazao da su Odbrana i Tužilaštvo započeli pregovore o potpisivanju sporazuma o priznanju krivice. Prema Čampari, jedan od razloga za potpisivanje sporazuma je i zdravstveno stanje optuženog.

“Radi se o visokoj amputaciji lijeve noge i teško mu je dolaziti na Sud”, rekao je Čampara.

Dodao je da optužnicu zasniva na iskazima sedam svjedoka, dva vještaka i 18 materijalnih dokaza. Čampara je predložio da se kao prvi svjedok sasluša vještak neuropsihijatar Abdulah Kučukalić.

“Kučukalić će govoriti o boravku optuženog na području Sirije i Iraka, na okolnosti ličnosti, karaktera, radikalizacije i deradikalizacije”, kazao je Čampara.

Prema navodima optužnice, Ahmetspahić je od 2013. do 2018. boravio na području Sirije i Iraka kao pripadnik paravojnih formacija Islamske države Iraka i Levanta (ISIL), “Jabhet al-Nusra“, “Al-Nusrah Front”. Na teret mu je stavljeno da se pridružio terorističkim organizacijama i sudjelovao u borbama i terorističkim aktivnostima, prilikom kojih je i teško ranjen na području Sirije.

Ranije je pravosnažno oslobođen optužbi za organizovanje terorističke grupe, odnosno da je uništio dokaze i tragove nakon što je Mevlid Jašarević u oktobru 2011. u Sarajevu pucao na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Jašarević je zbog ovog terorističkog napada osuđen na 15 godina zatvora.

Ahmetspahićev advokat Rusmir Karkin je rekao da neće iznositi uvodnu riječ s obzirom da pregovara o priznanju krivice, dok je predsjedavajući sudija Branko Perić naredno ročište zakazao za 17. april.

Povezane vijesti
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.