Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Tužilac Dubravko Čampara je naveo da se Ahmetspahić vratio iz ratne zone u Siriji i da je deportovan u BiH iz Turske, da su u ovom predmetu prikupljene izjave svjedoka, te da se čeka nalaz vještačenja mobitela koji je osumnjičeni dobrovoljno predao.

“Izdali smo naredbu za neuropsihijatrijsko vještačenje osumnjičenog s obzirom na to da je duži period bio u ratnoj zoni, stradao je, i bez toga ne možemo donijeti tužilačku odluku, a kako bismo utvrdili da li se vratio u BiH s namjerom izvršenja djela ili da živi s porodicom”, rekao je tužilac, koji je najavio donošenje odluke u ovom predmetu u narednih 30 dana.

Ahmetspahićeva Odbrana se usprotivila prijedlogu Tužilaštva i predložila da mu se umjesto produženja pritvora izrekne neka od blažih mjera zabrane, uz obrazloženje da se radi o invalidu lošeg imovnog stanja i hranitelju porodice.

Branilac Rusmir Karkin je kazao kako je nesporno da je osumnjičeni boravio van teritorije BiH i dobrovoljno se vratio kako bi se spojio s porodicom te da nema namjeru niti sredstva da napušta državu.

Ahmetspahić je uhapšen krajem novembra na Aerodromu Sarajevo zbog sumnje da je učestvovao u ratu u Siriji, a prema navodima Tužilaštva, tamo je bio u “Al-Nusra Frontu” i ISIL-u , organizacijama koje su Ujedinjene nacije (UN) proglasile terorističkim.

Ranije je pravosnažno oslobođen optužbi za organizovanje terorističke grupe, odnosno da je uništio dokaze i tragove nakon što je Mevlid Jašarević u oktobru 2011. u Sarajevu pucao na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Jašarević je zbog ovog napada osuđen na 15 godina zatvora.

Sud će odluku o prijedlogu Tužilaštva donijeti naknadno.

Povezane vijesti
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.