Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

“Kada Sud BiH potvrdi optužnicu, suđenje je moguće na dva načina – ili pred Sudom BiH, ili pred sudom u Njemačkoj u slučaju ustupanja gonjenja. O tome će biti naknadno odlučivano, kada optužnica bude potvrđena”, kazao je portparol Tužilaštva Boris Grubešić za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Grubešić je pojasnio da je Kunarca, po zamolnici Tužilaštva i odobrenju njemačkih pravosudnih institucija, saslušao sudija suda u Bochumu u Njemačkoj. Saslušanju je, kako je rekao, prisustvovao i postupajući tužilac Državnog tužilaštva.

Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dragoljuba Kunaraca za zločin počinjen 1992. godine. Tereti se da je vršio progon civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti na području Foče.

Kunarac zvani “Žaga” i “Dragan” nalazi se u Njemačkoj na izdržavanju zatvorske kazne po presudi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), a Tužilaštvo BiH ga po tri tačke optužnice tereti za zločine protiv čovječnosti.

Kunarac je u Haagu osuđen na 28 godina zatvora za više silovanja, te za porobljavanje dvije žene koje je potpuno lišio kontrole nad njihovim životima i prema njima postupao kao prema svom vlasništvu.

Početkom februara 2017. godine, predsjednik Mehanizma za međunarodne tribunale (MMKS) – pravnog nasljenika MKSJ-a – Theodor Meron je odbio molbu za prijevremeno puštanje Kunarca na slobodu.

“Iako je Kunarac izdržao dvije trećine svoje kazne na dan 1. novembra 2016., konkretne okolnosti njegovog predmeta, uključujući veliku težinu krivičnih djela, te činjenicu da Kunarac nije pokazao dovoljno znakova rehabilitacije, pretežu protiv njegovog prijevremenog puštanja na slobodu u ovoj fazi”, stoji u odluci sudije Merona.

Povezane vijesti
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.