This post is also available in: English
U podnesku predsjedniku suda Theodoru Meronu, Karadžić tvrdi da mu sudski Sekretarijat, dvije godine nakon što je to tražio, nije omogućio da komunicira preko Skype-a uprkos obećanjima i zalaganju samog Merona.
“Iako je imao i više od potrebnog vremena, Sekretarijat je zakazao u primjeni tehnologije video-komunikacije u pritvorskoj jedinici Ujedinjenih naroda, prvenstveno jer je ovo postalo pitanje manjeg prioriteta”, navedeno je u podnesku.
Sekretarijat je, na Karadžićeve dosadašnje zahtjeve, odgovarao da je “pilot projekat” upotrebe video-servisa naišao na bezbjednosne, tehničke i organizacione probleme.
Karadžićev branilac Peter Robinson izrazio je u podnesku zabrinutost da bi s odlaskom sudije Merona s dužnosti predsjednika suda u januaru, dosadašnji napori da se pritvorenicima u Scheveningenu omogući video-komunikacija mogli ostati neuspješni.
Karadžića Haški tribunal je nepravosnažno osudio na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Na tu presudu Karadžić je uložio žalbu, ali je to učinilo i Haško tužilaštvo koje je tražilo da on bude proglašen krivim i za genocid u još šest opština i da bude osuđen na doživotni zatvor.
Bilo je planirano da Mehanizam, pravni nasljednik Haškog tribunala, pravosnažnu presudu Karadžiću izrekne u decembru, ali će to vjerovatno biti odloženo zato što se sudija Meron, na zahtjev Odbrane, povukao iz Apelacionog vijeća, a umjesto njega postavljen je sudija Ivo Rosa.
