Fahrudin Radončić i ostali oslobođeni krivice

Radončić je oslobođen krivnje da je naredio izvršenje pritiska na svjedokinju Azru Sarić da promijeni iskaz u postupku protiv Nasera Kelmendija na Kosovu, preko optuženih Šahman i Dautbašića.

Presudom je Hadžijahić, uposlenik Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, oslobođen krivice da je pokušao saznati da li je u vezi s pritiskom na svjedokinju Sarić otvorena istraga te da je pokušao uticati da se zatvori.

Predsjedavajuća Vijeća Hasija Mašović je rekla da je Tužilaštvo BiH propustilo da precizno i jasno navede koja su djela optuženima konkretno stavljena na teret, a Sud iz provedenih dokaza nije našao da je riječ o udruživanju radi činjenja djela ometanja rada pravosuđa, davanja i primanja nagrade za trgovinu uticajem.

“Sud nije našao ni obilježje srodnih krivičnih djela”, istakla je Mašović i dodala da Tužilaštvo BiH svoje uporište zasniva na pretpostavkama.

Da bi se ispunili elementi udruživanja radi činjenja djela, kako je pojasnila sutkinja Mašović, potrebno je da neko svjesno organizuje grupu koja ima ciljeve, ali iz dokaza koje je provelo Tužilaštvo ne proizilazi nikakav dogovor.

Mašović je pojasnila da je iz provedenih dokaza utvrđeno da su komunikacije između optuženih poslovnog, porodičnog i prijateljskog odnosa.

U obrazloženju je navedeno i da je optužba zasnivala tezu da je postupak koji se vodi protiv Kelmendija na Kosovu povezan sa postupcima koji se vode u Tužilaštvu BiH i da oni čine procesnu zajednicu te je Sud imao zadatak da utvrdi zadatak u kojem se od njih radilo o uticaju na svjedoka.

Tužilaštvo, prema ocjeni Suda, ne osporova da se u Prištini vodi postupak, a onda ga povezuje sa drugim koji se vodi u Državnom tužilaštvu uz obrazloženje da su ti postupci u procesnoj zajednici.

Takva tvrdnja, kaže Mašović, nema uporište u dokazima, a za opstojnost ometanja rada pravosuđa uslov je da se radi o krivičnom postupku koji se vodi po zakonima BiH, a navodni uticaj na svjedoka ne može se vezivati za njegove izjave date prije same inkriminacije.

Tužilaštvo BiH, kako je rekla sutkinja, nema utemeljenje da je sa Zijadom Hadžijahićem uspostavljen kontakt sa namjerom da se utiče na istragu, a između ostalog, nisu provedeni dokazi koji bi pokazali koji je status optuženi imao u Ambasadi SAD-a.

„Nije jasno da li je Hadžihajiću na teret stavljeno zastrašivanje tužioca ili da će tražiti informaciju od njega ili oboje… Nema utemeljenja da su optuženi željeli uticati da se zatvori istraga. Komunikacija Radončića i Dautbašića upućuje na to da nemaju informaciju da li je u vezi sa prijetnjama svjedoku otvorena istraga, a dešava se tri dana prije hapšenja“, kaže Mašović.

Nije sporno, dodala je, da su optuženi pričali o imenovanju ambasadorice u Sloveniju, ali optužba nije dokazala vezu obećanja i samog imenovanja. Tema oko izbora amsadorice počinje prije nego je istraga otvorena.

„Nema dokaza da je primljena nagarada ili drugi oblik koristi niti da je neko od optuženih uticao na imenovanje ili posredovao kod članova Predsjedništva BiH“, rekla je sutkinja i navela da se iz komunikacija Radončića i člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića ne vidi nikakvo posredovanje.

Suđenje Radončiću i ostalima počelo je u martu 2016. godine.

Azra Sarić je s imovinskopravnim zahtjevom upućena na parnicu, a optuženi su oslobođeni naknade troškova postupka.

Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe.