BiH bez vidljivog napretka u oblasti ljudskih prava

U Bosni i Hercegovini nema vidljivog napretka kada su u pitanju ljudska prava, nije okončana diskriminacija Roma, Jevreja i ostalih manjina, koje su nerijetko suočene s prijetnjama i govorom mržnje, i nisu riješeni najsloženiji predmeti ratnih zločina, upozorava međunarodna organizacija Human Rights Watch.

U izvještaju objavljenom sredinom januara ove godine, Human Rights Watch (HRW) navodi da Sud BiH nije, prema Strategiji za ratne zločine, do kraja 2015. završio najkompleksnije predmete ratnih zločina, a prošle godine je doneseno 17 prvostepenih presuda za ova djela.

Od početka rada Suda BiH, kako stoji u izvještaju, doneseno je ukupno 188 presuda za predmete ratnih zločina. Napredak je ostvaren u procesuiranju ratnog seksualnog nasilja, pa je od 2004. do 2016. doneseno 116 presuda pred domaćim sudovima. Do kraja 2016., kako se navodi u izvještaju, bilo je 58 suđenja za seksualno nasilje.

Pored pravosuđa, HRW se osvrnuo i na kršenje ljudskih prava u drugim sferama društva. Prema izvještaju, novinari u BiH rade pod prijetnjama i zastrašivanjem. Tako je u prvih devet mjeseci 2017. godine registrovano 45 slučajeva koji uključuju napad na slobodu i izražavanje medija, te devet fizičkih napada i sedam prijetnji smrću. Istrage, kako ističe HRW, traju predugo i obično ne završavaju krivičnim postupcima. U izvještaju se podsjeća da su ombudsmani u BiH tražili dodatnu edukaciju sudija, tužilaca i policije u vezi sa zaštitom novinara od napada.

Osim u odnosu na novinare, adekvatne reakcije nadležnih institucija zaostaju, upozorava HRW pozivajući se na izvještaje međunarodnih organizacija, i kada su u pitanju napadi na LGBT populaciju, nasilje nad ženama, prava osoba s invaliditetom, te rješavanje pitanja maloljetničkih brakova.

HRW podsjeća da BiH nije ispoštovala odluku Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci”, kojom je potvrđeno kršenje ljudskih prava manjina, a jamči se pravo svim narodima da njihovi predstavnici budu birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda.

U izvještaju se pojašnjava da nije promijenjen Ustav, čime bi se eliminisala etnička i vjerska diskriminacija prilikom izbora članova Predsjedništva BiH i državnog Doma naroda.

Također, u izvještaju se podsjeća da je više od 100.000 ljudi raseljeno iako je od sukoba u Bosni i Hercegovini prošlo više od 20 godina.

Istovremeno, Bosna i Hercegovina je registrovala 211 zahtjeva za azil, ali niko nije dobio status izbjeglice. Kako piše HRW, većina azilanata je u našu zemlju došla iz Sirije, Pakistana i Afganistana.