Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

“Tužilaštvo je primilo zahtjev Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) da istraži smrt Praljka. Za sada će se istraživanje fokusirati na pomoć pri samoubistvu i kršenje Zakona o zabranjenim sredstvima”, saopćeno je iz službe Javnog tužilaštva.

S obzirom da je tek započela istraga, tužilaštvo u Haagu ne može davati više informacija.

Nakon jučerašnjeg Praljkovog trovanja sa smrtnim ishodom, iz Odjela za odnose s javnošću Haškog tribunala su kazali da ne mogu reći ništa jer je istraga u toku.

“Ono što možemo reći jeste da ćemo sarađivati s policijom i nikakve procedure oko obezbjeđenja inače sada ne možemo pojašnjavati zbog istrage”, kazao je glasnogovornik Nenad Golčevski.

Iz MKSJ-a je saopćeno da je u sudnici Praljak “popio nepoznatu tečnost i ubrzo potom mu je pozlilo”.

“Medicinsko osoblje MKSJ-a odmah je Praljku ukazalo pomoć. Istovremeno, pozvana su ambulantna kola. Slobodan Praljak je zatim prevezen u obližnju bolnicu kako bi mu bila pružena dalja medicinska pomoć, i tamo je preminuo”, saopćeno je iz Tribunala.

Praljku, bivšem komandantu Glavnog štaba Hrvatskog vijeća obrane (HVO), jučer je potvrđena kazna od 20 godina zatvora zbog zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini. Tada je Praljak, stojeći, uzviknuo da ne priznaje presudu i da nije ratni zločinac, a potom je nešto popio iz male čaše. U zbrci koja je nastala, čule su se riječi Praljkove zastupnice Nataše Fauveau-Ivanović da Praljak “kaže da je popio otrov”.

Vještak Berko Zečević, kome se sudilo za nepoštivanje Haškog tribunala jer nije htio da se odazove pozivu za svjedočenje u predmetu protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, ispričao je kakva su bila njegova iskustva s policijom i obezbjeđenjem u sudu i sudnici.

Pripadnici holandskih bezbjednosnih službi koji su ga sačekali na aerodromu u Amsterdamu i preuzeli od policijske pratnje, prema njegovim riječima, vrlo su “profesionalni i strogi”.

“Prebacili su me, s rukama vezanim na leđa, u pritvor u Scheveningenu, gdje su mi tražili da se skinem kompletan, te je izvršen kompletan i neugodan pregled mog tijela, kako ne bih unio nešto”, prisjetio se Zečević, dodavši da su kontrole u pritvoru stalne, te da ne vidi prostor da neko nešto unese.

Međutim, kako je kazao, najviše slobode pritvorenik ima kada ga policija preda obezbjeđenju u Haškom tribunalu. Tu se prije sudnice nalazi prostorija u kojoj pritvorenik može popiti kafu ili čaj i u kojoj nije stroga kontrola.

“Također, nešto je moglo biti uneseno i u samu sudnicu. Dakle, neko od advokata ili pomoćnika mogao je spustiti na stol bočicu, ili neko treće lice dan ranije, neko koga ne prati obezbjeđenje, naprimjer neko ko čisti sudnicu”, rekao je Zečević, dodavši da malu bočicu koju smo vidjeli na televiziji nije problem unijeti u Tribunal.

Prema Zečeviću, Praljak je imao smišljen plan u koji je moralo biti uvučeno još ljudi.

“Mene najviše šokira to da postoji osoba koja je znala za Praljkov plan i bila svjesna čina koji će učiniti i koja mu je to omogućila”, naveo je Zečević.

Uz Praljka, pravosnažno osuđen je i Jadranko Prlić, bivši predsjednik Vlade Herceg-Bosne, na 25 godina zatvora, dok su po 20 godina dobili i nekadašnji ministar odbrane Bruno Stojić te bivši načelnik Glavnog štaba HVO-a Milivoj Petković. Bivši komandant Vojne policije Valentin Ćorić je osuđen na 16 godina, a predsjednik komisije za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na deset godina zatvora.

Povezane vijesti
Saznajte više
Beograd: Husein Mujanović osuđen na deset godina zatvora
Sud u Beogradu osudio je Huseina Mujanovića na deset godina zatvora zbog premlaćivanja Srba u zatvoru kojeg je prema optužnici tokom rata vodila Armija Bosne i Hercegovine (ABiH) u blizini Sarajeva.
Vještačenje o finansijskim gubicima ribnjaka Ramiza Halilovića
Na ročištu po tužbi Ramiza Halilovića protiv Bosne i Hercegovine, vještakinja ekonomske struke zaključila je da je njegova firma bila u gubitku 143.000 konvertibilnih maraka (KM) u periodu od 2013. do 2018. godine.