Članak

Lijanovići i ostali: Predmet optužnice riješen kao prekršaj

12. Septembra 2017.14:37
Odbrana Jerka Ivankovića Lijanovića, kojem se skupa s još osam optuženih sudi za organizovani kriminal, uložila je dokaze da je predmet optužnice već riješena stvar u prekršajnom postupku, a ne krivično djelo.

Braniteljica Mirna Delalić je predočila rješenja i zapisnike Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), kao i rješenja kojim dokazuje da su zapisnici koje je Tužilaštvo BiH pokazalo Sudu BiH stavljeni van snage.

Uloženo je i rješenje Općinskog suda u Širokom Brijegu iz maja 2013. da se radi o presuđenom pitanju u prekršajnom postupku, a pojedini akti UIO-a BiH su, kako je pojasnila Delalić, uloženi na okolnosti kako bi se vidio cjelokupan tok postupka, na šta je Državno tužilaštvo prigovorilo da je dokumente potpisao Slavo Ivanković Lijanović, za šta ga optužnica i tereti.

“Mom branjeniku je na teret stavljeno da je organizovao grupu kako bi se, prema optužnici, utajili milioni i Tužilaštvo BiH sada tvrdi da ostale tačke optužnice nemaju veze s organizovanim kriminalom”, odgovorila je braniteljica.

Delalić je uložila i ugovore o zakupu i podzakupu, pojasnivši da time potvrđuje riječi Jerka Ivankovića Lijanovića da su se prostori izdavali zainteresovanim firmama i nakon perioda koji obuhvaća optužnica.

Među dokazima, uložen je i statut društva “Lijanovići”, finansijski izvještaji i nezavisno revizorsko mišljenje, kao i potvrda Vlade FBiH na okolnosti primanja sredstava. Među dokazima Odbrane, našle su se i poreske kartice firmi “ZDI produkt”, “Laktat” i “Junita” – za koje je Delalić rekla da dokazuju da se ne radi o organizovanom kriminalu i da ne duguju porez, kao i rješenja o upisu u sudski registar tih društava, ali i optuženih pravnih lica “Mi-Mo”, “Farmko” i “Farmer”.

“Ti se dokazi ulažu na okolnosti da ni Jerko Ivanković Lijanović, a ni društvo ‘Lijanovići’ nisu osnivači tih firmi, niti su učestvovali u njihovom radu”, pojasnila je Delalić.

Tužilac Ismet Šuškić je za većinu dokaza istakao da su nerelevantni i da ne obuhvaćaju inkriminisani period iz optužnice od 2007. do 2012. godine, zbog čega smatra da ih Sud treba odbaciti.

Jerka, Slavu i Jozu Ivankovića Lijanovića te Miroslava Čolaka optužnica tereti za pranje novca, a Milorada Bahilja, Jozu Sliškovića, Željka Mikulića, Draženka Kvesića, Mirjanu Šakotu i Mirka Galića za neplaćanje poreza. Svima je na teret stavljen i organizovani kriminal, a pored njih za neplaćanje poreza se terete firme “Lijanovići”, “Mi-MO”, “Farmer”, “Farmko” i “Optimum”.

Žarko Zeljko koji brani Slavu Ivankovića Lijanovića je predočio materijalne dokaze na okolnosti da se radi o presuđenoj stvari u prekršajnom postupku, kao i knjigu ulaznih računa da je pravilno prijavljena obaveza plaćanja poreza na dodatnu vrijednost.

Uložena je i bankovna potvrda, te nekoliko sudskih odluka iz Njemačke, a Zeljko je obrazložio da novac njegovog klijenta potiče iz spora koji je vođen u toj državi.

Na ovom ročištu je saslušan Omer Omanić, svjedok Bahiljeve Odbrane, koji je ispričao da, dok je bio tehnički direktor “VF komerca” da je ta firma bila u kontaktu sa “Lijanovićima” koji su tada zadovoljili potrebe dobavljača, a kasnije se na memorandumu pojavio “Mi-Mo”. Sa svakim dobavljačem, kako je ispričao, se morao potpisati ugovor, a saradnja s firmom “Mi-Mo” je trajala do 2007.

Drugi svjedok Elvir Kruško je ispričao da je grupacija AS, u kojoj je zaposlen, ranije imala poslovnu saradnju s firmama “Mi-Mo”, “Laktat” i “Farmer”, kao i da je on učestvovao u pravljenju ugovora o poslovnoj saradnji.

“Dolazilo je do povrata robe, bilo da je oštećena ili s istekom roka, zbog čega smo pravili zapisnike o njenom povratu i knjižne obavijesti”, rekao je svjedok.

Nastavak suđenja je planiran za 19. septembar.

 

Haris Rovčanin