Tužiteljica Suada Pašić uložila je prijedlog Tužilaštva prema Sudu BiH za proširenjem posebnih istražnih radnji u odnosu na Radončića od 24. decembra 2015., koje su, kako je rekla, podrazumijevale nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija.
“Tužilaštvo je u aktu detaljno obrazložilo zbog čega se posebne istražne radnje traže, navedeno je da je teško doći do svjedoka, da se dokazi ne mogu prikupiti na drugi način, a dostavljen je i prijedlog Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA)”, pojasnila je tužiteljica.
Predočeni su dokazi da je Sud taj prijedlog zaprimio, kao i sudska naredba kojom su posebne istražne radnje određene od 25. decembra 2015. do 23. januara 2016., kao i akt SIPA-i da postupi po toj naredbi.
Uslijedio je prijedlog za proširenjem tih radnji od 13. januara prošle godine.
“Utvrđeno je da osumnjičeni malo razgovora na broj telefona na koji su se naredbe odnosile, i da sa njega razgovore preusmjerava na drugi broj, a to je uslijedilo nakon hapšenja Bakira Dautbašića i Bilsene Šahman”, rekla je tužiteljica Pašić, te potom uložila naredbu Suda po tom prijedlogu.
Tužilaštvo je uložilo prijedlog za provođenjem posebnih istražnih radnji i od 20. januara 2016. u odnosu na oba broja telefona koja je koristio Radončić, a koji je sadržavao relevantne “intenzivne” kontakte prvooptuženog i Dautbašića u kojima se pominje Azra Sarić i postupak na Kosovu. Uložena je i naredba Suda izdata po ovom prijedlogu.
Tužiteljica je za naredbe pojasnila da je Sud ocijenio da se standardnim metodama ne mogu pribaviti dokazi.
Odbrana je istakla da je Tužilaštvo tek u prijedlogu od 20. januara 2016. prvi put naznačilo da je Sarić svjedok u krivičnom postupku koji se vodi u BiH, jer se do tada samo pominjalo da je svjedokinja na Kosovu. Istaknuti su i prigovori na nezakonitost ovih dokaza, kao i da je nezakonito sve što je proizašlo iz primarne naredbe.
“Tužilaštvo je moralo utvrditi postojanje osnova sumnje, što je propustilo učiniti, a posebne istražne radnje ne mogu biti osnova za utvrđivanje tih elemenata. Dokazi sadrže neistinite navode, poput onog ‘da su zastrašivani ključni svjedoci’, a jedan svjedok je prijavio prijetnje”, istakao je Radončićev branilac Dragan Barbarić.
Kako tvrdi, Odbrana ima informacije da je kod prve naredbe došlo do greške i da se prisluškivao pogrešan čovjek. Radončić je rekao da je riječ o političkoj montaži koja je imala za cilj da se manipuliše sa sudijom za prethodni postupak.
“Radi se o nekoj vrsti zabilješki koje su pune netačnosti i kolizija, poput da sam kontakte preusmjeravao na drugi broj, a nisam imao potrebu da išta krijem. Lažna je tvrdnja da sam komunicirao sa svjedocima, a ni u listinzima nema ništa što bi to potvrdilo”, kazao je Radončić.
Optužnica Radončića tereti da je naredio izvršenje pritiska na Azru Sarić da lažno svjedoči u postupku protiv Nasera Kelmendija na Kosovu, dok su izvršioci bili Šahman i Dautbašić. Na teret je Radončiću stavljeno i da je u dogovoru s Dautbašićem, nastojao od Zijada Hadžijahića, uposlenika Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, saznati da li je u vezi s pritiskom na svjedokinju Sarić otvorena istraga i, ako jeste, da pokuša uticati da se zatvori.
Tužiteljica Elvira Stanojlović je među dokazima predočila i nekoliko novinskih članaka objavljenih u “Dnevnom avazu” u decembru 2015. u kojima se spominje Sarić, uz obrazloženje da isti “prevazilaze interesovanje medija za događaj”.
Odbrana je istakla da je prvi članak prenesen i da su ga, što je vidljivo, objavili drugi mediji, kao i da je, prema njihovim saznanjima, Sarić vodila parnični postupak zbog nanošenja duševne boli protiv drugog medija, a ne “Avaza”.
Uloženi su i zapisnici o saslušanju Sarićeve u SIPA-i, medicinska dokumentacija i nalazi na njeno ime, na šta je također, Odbrana prigovorila.
Nastavak suđenja je planiran za 13. septembar.
