Zatvorena sjednica je najviši nivo zaštite identiteta svjedoka pred Međunarodnim sudskim mehanizmom, pravnim nasljednikom Haškog tribunala, koji sudi Stanišiću i Simatoviću.
Javnosti je ostao nedostupan pseudonim pod kojim je svjedok dao iskaz, kao i tema o kojoj je svjedočio.
Od početka ponovljenog suđenja Stanišiću i Simatoviću, tužioci su pred Predraspravno vijeće izveli šestoricu svjedoka: RFJ-153, Radoslava Maksića, Johna Wilsona, RFJ-072, Vladu Vukovića i RFJ-066.
Svi su svjedočili o ulozi Stanišića i Simatovića u formiranju, naoružavanju i zapovijedanju srpskim snagama u Srpskoj autonomnoj oblasti (SAO) Krajini, kao i zločinima koje su te formacije počinile nad hrvatskim civilima.
Stanišića, bivšeg čelnika Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije i Simatovića, njegovog pomoćnika, optužnica tereti za progon, ubistva, deportacije i prisilno premještanje hrvatskih i muslimanskih civila tokom ratova u Hrvatskoj i BiH. U četiri tačke optuženi su za zločine protiv čovječnosti, a po petoj za kršenje zakona i običaja ratovanja.
Zločini za koje su optuženi Stanišić i Simatović počinjeni su, kako tvrde tužioci, tokom sprovođenja udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i Muslimana sa velikih dijelova teritorija Hrvatske i BiH, radi ostvarenja srpske dominacije. Na čelu zločinačkog udruženja bio je, po tužiocima, tadašnji predsjednik Srbije, Slobodan Milošević, koji je preminuo u pritvoru Haškog tribunala prije nego što mu je izrečena presuda, a zbog optužbe za ratne zločine.
Na suđenju Stanišiću i Simatoviću, krajem ove nedjelje, nastupit će jednomjesečna ljetna pauza. Simatović je zatražio da, tokom pauze, bude pušten u Srbiju, na privremenu slobodu, dok je Stanišić zatražio da, zbog hronične bolesti, ostane u Beogradu dok tužioci u Haagu ne okončaju izvođenja dokaza protiv njega.
Od kada su se u haškom pritvoru našli prvi put 2003., obojicu optuženih je sud više puta puštao na privremenu slobodu. Prema podacima njegove odbrane, Stanišić je duže od šest godina proveo na privremenoj slobodi, a više od pet u pritvoru.
Poslije prvog suđenja, Stanišić i Simatović su krivice oslobođeni po svih pet tačaka optužnice. Apelaciono vijeće je usvojilo nove žalbe Tužilaštva i poništilo oslobađajuću presudu, naloživši ponovno suđenje.
Stanišić i Simatović su posljednji kojima će sudije utvrđivati da li su bivši zvaničnici Srbije krivi za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH.
Pred Haškim tribunalom nijedan državni funkcioner Srbije nije osuđen za ta zlodjela.
