Simo Stupar, nekadašnji rezervni policajac pri Stanici javne bezbjednosti Vlasenica, prisjetio se kako su od aprila do juna 1992. godine Srbi i Bošnjaci napuštali područje Vlasenice jer je vladao strah od rata.
Jedni su išli, prema njegovom kazivanju, na teritoriju današnje Federacije BiH, a drugi za Srbiju. Naveo je i da je na tom području bilo mnogo njemu nepoznate vojske.
“Početkom rata pričalo se da je postojao prihvatni centar u Sušici. Bili su muslimani, a bilo je i Srba”, kazao je Stupar, dodavši da policija nije imala aktivnosti u vezi s tim ljudima.
Istakao je da je Vojska Republike Srpske (VRS), tadašnja Teritorijalna odbrana, obezbjeđivala narod u Sušici, a da policija nije išla u obezbjeđivanje.
Stupar je, svjedočeći u Okružnom sudu u Istočnom Sarajevu, rekao i da nikad nije čuo da je optuženi odlazio u Sušicu.
On je naveo da su optuženi i Mirsad Ombašić imali neki “dječiji” nesporazum prije rata, te da se u više navrata pričalo da će Omabašić “na neki način to da mu vrati”.
Dodao je da je i prije mjesec dana u kafiću čuo neke osobe kako razgovaraju o tome da će “Mirsad Ombašić nešto da smjesti Zariju”. U unakrsnom ispitivanju svjedok je pojasnio da te osobe nisu spominjale Ombašića, nego ime optuženog i “nekog muslimana koji mu pravi problem”.
Za optuženog je kazao da je bio u rezervnom sastavu policije i da su svi imali iste zadatke. Naveo je da Ostojić nikada nije ispoljavao mržnju i da nije bio konfliktna osoba. Negirao je da je čuo da je optuženi tukao Ombašića ili da je maltretirao nekoga u Sušici.
“Nikoga niti mrzi, niti kome misli zlo”, rekao je svjedok, dodavši da je optuženi više povučena osoba te da je njegova porodica pomagala dvojici braće Bošnjaka tokom rata.
Okružno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu tereti Zarija Ostojića da je, kao pripadnik rezervnog sastava policije specijalne jedinice Stanice javne bezbjednosti (SJB) u Vlasenici, učestvovao u premlaćivanju civila u logoru Sušica u ljeto 1992. godine.
Zoran Došić je ispričao da od malih nogu poznaje optuženog i Mirsada Ombašića, te da su živjeli svi kod bolnice i družili se. Napomenuo je da su se svi bavili golubarstvom.
Svjedok je naveo da su odnosi između optuženog i Ombašića bili dobri do 1989. godine, kada su optuženom ukradeni golubovi, koje je svjedok vidio u Ombašićevom podrumu.
Potvrdio je da je bio prisutan kada su se optuženi i Ombašić raspravljali. Misli da je optuženi udario Ombašića što mu je ukrao golubove.
Svjedok je ustvrdio da je nakon rata sreo Ombašića, koji je pitao za Ostojića i rekao: “Zapamtit će on mene, ja ću se njemu osvetiti.” U unakrsnom ispitivanju svjedok je kazao da pretpostavlja da je to zbog golubova.
Došić je potvrdio da je Ostojićeva majka tokom rata u svojoj kući čuvala dvojicu bošnjačkih dječaka. Istakao je i da nije čuo da je optuženi išao na područje Sušice. Naglasio je da se i danas druže s prijateljima Bošnjacima.
Svjedok je rekao da nije čuo da je Ombašića bio zatvoren u Sušici.
Suđenje će se nastaviti 12. januara 2017. godine.
