Karadžić podnio žalbu na osuđujuću presudu

U podnesku na 238 stranica, Karadžić je naveo 48 „suštinskih i proceduralnih grešaka Sudskog vijeća“, koje su, po njemu, dovele do toga da u martu ove godine bude proglašen krivim.

Karadžić smtra, kako se navodi u podnesku, da je „pogrešan proces doveo do nefer ishoda“.

„Ukoliko se ne isprave, suđenja s greškom i nefer presude, poput moje, samo će ubrzati bjekstvo država poput Južne Afrike i Rusije od međunarodnog pravnog sistema jer je sistem politiziran i zasnovan na dvojnim standardima. To bi moglo uništiti mogućnost za međunarodnu pravdu“, rekao je Karadžić u pisanoj žalbi.

Haški tribunal osudio je u martu na 40 godina zatvora Karadžića, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti počinjene nad Muslimanima i Hrvatima tokom rata u 20 opština, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Oslobođen je krivice za genocid počinjen 1992. godine.

U dijelu žalbe koji se odnosi na genocid u Srebrenici, Karadžić je naveo da „nikada ozbiljnija osuda nije stajala na labavijim nogama“. Prema riječima Karadžića, zaključak Sudskog vijeća da je učestvovao u ubistvima zarobljenika u Srebrenici na osnovu nejasnog presretnunog razgovora je „neisguran, neosnovan i netačan“.

Karadžić je uložio žalbu i na dio presude kojim je proglašen krivim za terorisanje građana Sarajeva. U pisanoj žalbi je naveo da Prvostepeno vijeće nije cijenilo njegove naredbe da se vodi računa o civilima, kao i da je ignorisan izvještaj Ujedinjanih Nacija (UN-a) o granatiranju pijace Markale.

U dijelu presude kojim je proglašen krivim za zločine na području 20 općina u BiH, Karadžić se žalio da su njegove izjave o „političkoj autonomiji“ pogrešno protumačene kako bi se izvukao zaključak o etničkom čišćenju, te dodao da je teorija udruženog zločinačkog poduhvata pogrešno primjenjena.

Uz navode o dokazima, Karadžić se žalio i na sam postupak, navodeći 26 osnova zbog kojih su, kako tvrdi, narušena njegova prava. Među njima su kršenje obaveza Haških tužilaca da mu dostave sve dokaze, kao i odluka Vijeća da mu ne dozvoli da sam sebi postavlja pitanja ukoliko bi svjedočio u svoju korist.

Karadžić je naveo i da su njegova prava narušena obzirom da Vijeće nije naložilo Ratku Mladiću da odgovara na pitanja kada je pozvan kao svjedok. Mladiću se sudi za iste zločine kao Karadžić, a trenutno je u toku iznošenje završnih riječi Haškog tužilaštva.

Haško tužilaštvo je također uložilo žalbu na Karadžićevu presudu, zatraživši da bude proglašen krivim za genocid počinjen 1992. godine.

Karadžić i Haški tužioci će do kraja februara uložiti odgovore na žalbe suprotne strane. Usmeno izlaganje žalbi bi se treblo držati u proljeće 2017. godine, a konačna presuda se očekuje godinu dana kasnije.