Žalba Haških tužilaca na oslobađanje Vojislava Šešelja

U žalbi koju potpisuje tužiteljica Barbara Goy na 80 stranica, Haški tužioci su naveli da je prvostepeno vijeće pogriješilo u primjeni zakona i činjeničnim zaključcima, te je zatraženo da Šešelj bude proglašen krivim ili da se postupak obnovi pred Mehanizmom za međunarodne tribunale – institucije osnovane da okonča rad Haškog tribunala.

“Nakon što prihvati žalbu i odluči o Šešeljevoj krivici, Žalbeno vijeće bi trebalo u skladu s tim osuditi optuženog. Težina zločina, kao i brojne otežavajuće okolnosti, znače da bi optuženi trebao biti osuđen na 28 godina zatvora, što je tužilaštvo prvobitno i zatražilo”, navodi se u žalbi.

Ukoliko Žalbeno vijeće ne preinači presudu, kako su naveli tužioci, trebalo bi u najmanju ruku naložiti novo suđenje.

“U interesu pravde, posebno za žrtve zločina kao i za međunarodnu zajednicu, te zaovstavštine Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Mehanizma za međunarodne tribunale jeste da Žalbeno vijeće intervenira”, navodi se u žalbi.

Tužilaštvo je navelo da prvostepeno vijeće nije dalo obrazloženje za svoje zaključke o učešću Šešelja u udruženom zločinačkom poduhvatu te poticanju zločina, kao i da nije pravilno cijenilo sve dokaze.

Krajem marta ove godine, Haški tribunal oslobodio je Šešelja optužbi po svih devet tačaka optužnice za zločine počinjene na području BiH, Hrvatske i Vojvodine.

Većina članova Vijeća zaključila je da Tužilaštvo nije dokazalo postojanje udruženog zločinačkog poduhvata, kao i da Šešelj nije kriv za progon, deportaciju, mučenje, bezobzirno razaranje i pljačkanje u periodu od avgusta 1991. do septembra 1993. godine.

Vijeće je zaključilo da je Šešeljeva stranka regrutovala dobrovoljce u srpski četnički pokret “šešeljevci”, koji su upućivani na ratišta u BiH i Hrvatskoj. Međutim, Vijeće je konstatovalo da Šešelj nije mogao imati vezu sa dobrovoljcima od trenutka kad su uključeni u strukturu Jugoslovenske narodne armije (JNA), Vojske Jugoslavije (VJ) ili Vojske Republike Srpske (VRS).