Istraga protiv Karadžićevog branioca zbog nepoštovanja suda
This post is also available in: English
Predsjednik međunarodnog sudskog Mehanizma Theodor Meron otvorio je, na zahtjev Tužilaštva, istragu protiv jednog od članova tima za odbranu Karadžića zbog navodnog nepoštovanja suda.
Branioca, čije ime u javnosti dostupnim sudskim dokumentima nije navedeno, Tužilaštvo sumnjiči da je objavio sadržaj povjerljivog podneska kojim je sam Karadžić, krajem aprila, zatražio da bude na kratko pušten na slobodu, kako bi u Srbiji prisustvovao četrdesetodnevnom pomenu preminulom bratu Ivanu.
U dopisu sudiji Meronu, tužioci navode da je “član tima za Karadžićevu odbranu dostavio povjerljivu informaciju medijima, otkrivajući da je Karadžić zatražio privremeno oslobađanje kako bi prisustvovao pomenu bratu, kao i da je Vlada Srbije dala neophodne garancije”.
Otvarajući istragu, sudija Meron konstatovao je da “postoje razlozi da je ta osoba možda počinila djelo nepoštovanja suda time što je objavila povjerljive informacije, uključujući i činjenicu da je Karadžić zatražio privremeno oslobađanje da bi prisustvovao pomenu”.
Meron je istragu povjerio sudiji Aydin Sefa Akayu iz Turske. Sudija može istragu sprovesti sam ili imenovati tužioca “prijatelja suda” van haškog tužilaštva, što je do sada bila praksa.
Odluka da li će branilac biti i optužen zbog nepoštovanja suda, biće donijeta poslije istrage.
Član Karadžićevog tima odbrane nije imenovan u podnesku. Beogradski advokat Goran Petronijević nedavno je u izjavi medijima u Srbiji i regionu objelodanio da je Karadžić zatražio “privremeni boravak” u Srbiji radi prisustvovanja pomenu u Obrenovcu i da su vlasti u Beogradu dale garancije da će on se vratiti u Hag.
Petronijević je najavio i da će odluka o zahtjevu biti donijeta “idućeg utorka”, odnosno 31. maja što se i desilo. Žalbeno vijeće tog dana odbilo je Karadžićev zahtjev.
Advokat Petronijević prvi je otkrio sadržaj poverljivog Karadžićevog zahtjeva, podnijetog 28. aprila.
Karadžićev branilac Peter Robinson odbio je da komentariše ove optužbe.
“S obzirom da je u toku istraga, ne bi bilo primjereno da javno komentarišem optužbe u ovom trenutku”, kazao je Robinson za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) BiH.
Poručio je da će “Karadžićeva odbrana u potpunosti sarađivati sa istragom”.
Objavljivanje povjerljivih dokumenata kažnjivo je kao “svjesno i hotimično ometanje sprovođenja pravde”. Za nepoštovanje suda, pravilnikom Tribunala zaprijećene su globa do 100.000 evra, zatvorska kazna do sedam godina ili obje.
Karadžić je 24. marta nepravosnažno osuđen na 40 godina zatvora. Haški tribunal ga je proglasio krivim za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Karadžić je zatražio i da bude pušten na privremenu slobodu u Republiku Srpsku do donošenja konačne presude, ali su sudije i taj zahtjev odbile.
