Ponedjeljak, 17 Marta 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Ivo Veselčić, nekadašnji pomoćnik načelnika Opštinskog štaba TO-a za obavještajne poslove u Srebreniku, kazao je da je u periodu od aprila 1992. od jula 1993. godine radio na prikupljanju, analiziranju i obradi podataka “o suprotnoj strani”.

“Te aktivnosti su se odnosile na sela Podpeć, Tinje, Špionica i Jasenica… Koncem aprila smo došli do informacije da je u ta sela počela dostava za streljačko i protuzračno naoružanje, topovi, terenska vozila, minobacači…”, izjavio je svjedok, istaknuvši kako je o tome obavijestio rukovodstvo Opštinskog štaba TO-a.

Nakon toga, kako je rekao Veselčić, općina je inicirala razgovore o održavanju mira.

“Do upotrebe oružja ipak dolazi, i to 19. juna ‘92., kada je zapucano na dva sanitetska vozila na putu prema Tinji. Vozači su stradali. Preživjela je, mislim, jedna medicinska sestra… Nakon toga presječene su dvije putne komunikacije, odnosno odsječeni su dijelovi općina Srebrenik, Gradačac i Brčko, što je značilo oko 80.000 ljudi. Taj dan je došla zapovijed o oslobađanju tih putnih komunikacija”, kazao je svjedok.

Veselčić je dodao da je operacija oslobađanja trajala četiri do pet dana, i da je nakon toga vraćeno nekoliko kilometara komunikacije. Prema njegovom iskazu, dio srpskog stanovništva se potom povukao prema Tinji, Jasenici i Smolući, dok se “ostalo stanovništvo samo predalo”.

“Nisam obrađivao taj dio o stanovništvu nakon povlačenja… O tome zna Vojna policija”, rekao je Veselčić. Tokom unakrsnog ispitivanja, svjedok je izjavio da mu je poznato da je bilo poginulih ljudi nakon akcije oslobađanja putnih komunikacija, ali da ne zna tačan broj.

Odgovarajući na pitanja Odbrane u vezi s pritvorom u Rapatnici u Srebreniku, svjedok je istaknuo da jedino što zna jeste da je to bio vojni pritvor.

“Na sastancima u Štabu Teritorijalne odbrane nije se govorilo o podacima o broju pritvorenika”, dodao je svjedok.

Tužilaštvo BiH tereti Ekrema Ibračevića, Faruka Smajlovića i Sejdaliju Ćovića za nezakonita zatvaranja, nečovječna postupanja, mučenja i druga djela počinjena od juna do kraja avgusta 1992. u Rapatnici i Lukama.

Prema optužnici, Ibračević je bio načelnik vojne bezbjednosti Opštinskog štaba Teritorijalne odbrane (TO) u Srebreniku, Smajlović komandir voda Vojne policije pri Štabu, a Ćović vojni policajac.

“Ibračevića se sjećam kad je došao u Općinski štab, i znam da je bio vezan za Vojnu policiju i organe sigurnosti. (…) Faruka poznajem osobno i od prije rata. Tokom aprila i maja 1992. on me je često vozio. Ćović je bio u Vojnoj policiji, ali ne znam u kom odjeljenju”, ispričao je svjedok.

Na narednom ročištu, zakazanom za 19. januar, Odbrana namjerava saslušati dva svjedoka.

Najčitanije
Saznajte više
Državni sud odredio pritvor Dodiku, Stevandiću i Viškoviću
Sud Bosne i Hercegovine je na prijedlog Državnog tužilaštva odredio pritvor predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, premijeru ovog entiteta Radovanu Viškoviću, te predsjedniku Narodne skupštine RS Nenadu Stevandiću.
Sud BiH još uvijek piše presudu Dodiku, rok može biti duži i od mjesec
Sud Bosne i Hercegovine još uvijek izrađuje pisani otpravak presude koju je izrekao Miloradu Dodiku za nepoštivanje odluka visokog predstavnika prije 16 dana. Iako to znači da je prošao najkraći zakonski rok za izradu presude, pravnici pojašnjavaju da je to uobičajena praksa Državnog suda i da može proći mjesec i duže.
Pudar: Početkom aprila iznošenje završnih riječi