Ponedjeljak, 13 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

“Dokazi su sugerisali da bosanski Srbi to nisu mogli počiniti”, rekao je britanski oficir GRM-097, dodavši da je UNPROFOR imao “brifinge da su Muslimani to sami sebi učinili”.

Svjedok je izjavio da su bosanski Srbi bili optuženi za Markale i prije nego što je istraga bila okončana. U komandu UNPROFOR-a ubrzo su, međutim, počele da stižu informacije koje su osporavale tu “pretpostavku”.

Britanski oficir, koji je bio na licu mjesta, naznačio je da bi zbog visokih zgrada koje okružuju Markale, putanja minobacačke granate morala biti gotovo okomita, što ga je navelo na zaključak da je bila ispaljena “iz neposredne blizine”.

“Krajnje neobičnim” nazvao je to što je pijacu pogodila samo jedna granata, ako se ima u vidu da je iz minobacača neophodno ispaliti više projektila da bi se cilj pogodio.

Svjedok je rekao da je UNPROFOR imao teorije da su granatu ispalili mudžahedini, ili da je granata detonirana na zemlji, kao i da je bačena iz obližnje zgrade.

Ratko Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS), optužen je za terorisanje građana Sarajeva granatiranjem i snajperisanjem. U optužnici se navodi da je minobacačka granata koja je na Markalama 5. februara 1994. ubila 66 osoba, ispaljena sa srpskih položaja.

Muslimanske vlasti imale su, po svjedoku, “strategiju” da izazivaju incidente u gradu, kako bi okrivile Srbe, u nastojanju da izazovu međunarodnu intervenciju.

“U jednom broju slučajeva, minobacačke granate bile su ispaljene iz samog grada”, kazao je svjedok.

Ista strategija je uključivala otvaranje vatre iz civilnih objekata, uključujući škole i bolnice, i iz blizine komande UNPROFOR-a, radi izazivanja srpskog odgovora, rekao je on.

Svjedok je vladu u Sarajevu optužio i da “nije željela da olakša patnje civilnog stanovništva” tako što je, naprimjer, jednom prilikom spriječila obnavljanje isporuka vode.

“Bosanske vlasti željele su da produže priču o gradu pod opsadom. Htjele su da njihov narod pati, zato što je to izazivalo naslove u međunarodnim medijima”, posvjedočio je GRM-097.

Mladiću – koji je optužen i za genocid u Srebrenici i još nekoliko opština, progone i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce – suđenje se nastavlja u srijedu, 21. oktobra.

Najčitanije
Saznajte više
Komemoracija u Memorijalnom centru Srebrenica. Foto: Detektor
Na godišnjicu genocida u Srebrenici ukopani posmrtni ostaci deset žrtava
Komemoracijom u Memorijalnom centru Srebrenica sa koje je proučeno da se trajni mir može graditi samo na istini, pravdi i poštivanju sudskih utvrđenih činjenica, obilježena je 31. godišnjica genocida, dok su u mezarje Potočari ukopani posmrtni ostaci deset žrtava.
Priča 12-godišnjaka o Srebrenici inspirisana tragedijom i bolom njegovih roditelja
“Danas u Potočarima stoji jedan nišan, manji od ostalih. Na njemu piše Fatima Muhić. Pod njim ne leži samo dijete, pod njim leži cijela jedna porodica koja je u njoj trebala nastaviti živjeti...“ - citat je iz priče o genocidu u Srebrenici koju je napisao 12-godišnji Ajnur Ibrahimović, učenik sedmog razreda Osnovne škole “Centar“ iz Tuzle.
Obilježavanje godišnjice zločina u Biljanima kod Ključa