Srijeda, 6 maja 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Advokatica Jelena Nikolić potvrdila je za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) da je Nikolić preminuo dok je bio na šestomjesečnom dopustu koji mu je odobrio Haški tribunal zbog lošeg zdravstvenog stanja.

Nikolić je u januaru 2015. osuđen na 35 godina zatvora za pomaganje i podržavanje genocida u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja.

On je proglašen krivim za zločine na području Srebrenice i Žepe počinjene u julu 1995. godine, kada su jedinice VRS-a napale zaštićenu enklavu Srebrenicu, pogubile više hiljada bošnjačkih muškaraca, a protjerale žene, djecu i starije.

Nikolić se u Srbiji nalazio na privremenoj slobodi, koju mu je, zbog teške bolesti, odobrio Haški tribunal u julu ove godine.

Za zločine u Srebrenici su s Nikolićem osuđeni Vujadin Popović, Ljubiša Beara, Vinko Pandurević, Radivoje Miletić, Ljubomir Borovčanin i Milan Gvero.

Najčitanije
Saznajte više
Jasminka Knežević sa advokatom Damirom Beglerovićem ispred Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije BiH. Foto: Detektor
Jasminka Knežević: Nije mogao biti izuzet sadržaj telefona optužene
Na suđenju suspendovanoj tužiteljici sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Jasminki Knežević za odavanje službene tajne, vještak Optužbe kazao je da nije mogao obaviti vještačenje telefona optužene, jer nije bilo mogućnosti za otkrivanje lozinke.
Ilustracija. Foto: Detektor/Adela Mujezinović
Lažni SMS-ovi u ime IDDEEA-e razotkrivaju rupe u digitalnoj sigurnosti BiH
Masovna kampanja lažnih poruka o saobraćajnim prekršajima, koje zloupotrebljavaju ime Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA), nije samo pokušaj prevare građana, već i pokazatelj ozbiljnih sistemskih slabosti — od nepostojanja državnog CERT-a do neuređenog digitalnog prostora koji olakšava sve sofisticiranije cyber napade.