Traže novi rok za najsloženije ratne zločine

Prezentujući rezultate rada Odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH, Gordana Tadić, šefica Odjela, rekla je kako Državno tužilaštvo, koje prema Strategiji za rad na predmetima ratnih zločina procesuira najsloženije predmete, neće ispuniti rok određen ovim dokumentom.

“Najsloženije predmete mi smo trebali riješiti u roku od sedam godina od donošenja Strategije, a to je ova godina. Očito da se ovo neće moći ispuniti i mi smo na tu temu već razgovarali, da će se tražiti produženje roka za rješavanje tih predmeta za najmanje tri godine”, kazala jer Tadić na 11. konferenciji glavnih tužilaca BiH.

Dodala je da je osam predmeta koje je Tužilaštvo BiH preuzelo od Tužilaštva u Haagu “privedeno kraju”.

“Ovim predmetima smo u ovoj i prošloj godini dali prioritet. Tužioci koji su radili na ovim predmetima bili su u potpunosti osposobljeni, imali su timove i sve ono što su tražili od rukovodstva, a u cilju da se ti predmeti završe”, navela je Tadić.

Ona je rekla kako je Državno tužilaštvo u prošloj godini ostvarilo dobre rezultate u rješavanju predmeta ratnih zločina, te da su posebnu pažnju posvetili predmetima seksualnog nasilja.

Tužioci Branko Mitrović i Munib Halilović, koji su izvijestili o radu okružnih i kantonalnih tužilaštava, kritikovali su način na koji se predmeti iz Državnog tužilaštva daju na rad tužiocima na lokalnom nivou.

Mitrović je kazao da su tužilaštvima u Republici Srpskoj već u ovoj godini proslijeđene četiri potvrđene optužnice.

“Za mene je to razočaravajuće. Mi nemamo apsolutno ništa protiv ustupanja predmeta, ali bih vas molio, ako možete, da šaljete u fazi istrage. Tužioci koji su dobili te optužnice, na velikim su mukama. Lakše je podići vlastitu optužnicu nego zastupati tuđu. Problem je sa svjedocima, jer se moraju ponovo upoznati sa novim tužiocem, pa promjena pravne kvalifikacije”, rekao je on.

On je dodao kako se radi o najjednostavnijim predmetima.

“To su pojedinačna ubistva, zlostavljanja, šamaranja (…) Moja je molba da se u fazi istrage ti predmeti ustupe tužilaštvima u Republici Srpskoj, mi ćemo to sa zadovoljstvom uraditi”, kazao je Mitrović.

Tužilac Halilović je naveo kako tužioci koji rade na proslijeđenim predmetima ne budu ocijenjeni za svoj rad, te je predložio da se pravila o ocjenjivanju promijene.

“Ovo u nepovoljnu situaciju dovodi tužioce. Oni po godinu dana provedu u sudnici a ništa im se ne vrednuje. Mogu da dobiju eventualno negativne poene ako dođe do neuspjeha. Ja s tim tužiocima imam kontakt i oni s pravom negoduju”, rekao je Halilović.

Oba tužioca su istakla kako je upošljavanje novih tužilaca pomoglo boljem i bržem procesiranju.

Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), koje je organizovalo konferenciju, kazao je da je u 2014. zaposleno ukupno 20 novih tužilaca i sedam sudija.

“Ove mjere dovele su do konkretnih rezultata. Tako je u tužiteljstvima zabilježeno povećanje broja riješenih prijava za 25 posto, a riješenih istraga za 63 posto, te podignutih optužnica za 91 posto”, naveo je Tegeltija, dodavši kako je povećan broj riješenih predmeta i pred sudovima.

VSTV je predstavilo i rezultate rada svih tužilaštava, napomenuvši da je jedan od problema nedovoljan broj tužilaca. Jadranka Lokmić-Misirača, članica VSTV-a, rekla je kako je u protekloj godini zabilježen pad broja neriješenih istraga. Ipak je navela kako su problem istrage koje traju godinama.

“Za istrage koje traju osam godina teško je naći opravdanje, izuzev onih koje se odnose na potjernice”, kazala je Lokmić-Misirača, dodavši da je, prema analizi, u prošloj godini opao kvalitet optužnica.

Sarajevsko tužilaštvo je, prema rezultatima, imalo najviše zastara, najsporije je rješavalo prijave i ima najmanje podignutih optužnica po tužiocu. Dalila Burzić, koja je preuzela ovo tužilaštvo krajem prošle godine, rekla je da je svjesna situacije u kojoj se ova institucija nalazi.

“Pitam VSTV šta će poduzeti protiv ljudi koji su bili na čelu ovog tužilaštva”, kazala je ona.

Glavni tužioci naveli su da postoji problem i nemarnog odnosa određenih tužilaca prema poslu, a neki od njih su rekli kako zbog toga podnose prijave protiv takvih tužilaca.