This post is also available in:
Tužiteljica Zorica Đurđević je kazala da se dio dokaza odnosi na aktivnosti i djelovanje Predsjedništva BiH i Vlade BiH, među kojima je i odluka o statusu zatvorenika iz “Silosa”.
Na neke iz ove grupe dokaza je Edina Rešidović, braniteljica prvooptuženog Mustafe Đelilovića, uputila prigovor relevantnosti.
“Smatram da su neki od dokaza nerelevantni za optužnicu, ali to ostavljam Sudu na ocjenu. Također, ne možemo provjeriti dokaznu vrijednost dokumenata jer nisu prezentovani svjedocima”, kazala je Rešidović.
Za Odbrane optuženih Fadila Čovića, Nezira Kazića i Kalember Nermina ova grupa dokaza bila je nesporna, dok su se ostale Odbrane pridružile prigovorima Odbrane prvooptuženog.
Za zločine počinjene u logoru “Silos”, kasarni “Krupa” i Osnovnoj školi “9. maj”, Tužilaštvo BiH tereti Mustafu Ðelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera.
Prema optužnici, Hujić je bio upravnik i zamjenik upravnika “Silosa”, a iste funkcije obavljao je i Halid Čović. Mešanović je bio jedan od zamjenika upravnika u “Silosu” i upravnik logora u kasarni “Krupa”, a Kalember stražar u “Silosu”. Ostali su bili pripadnici civilne, vojne i policijske vlasti.
Među dokaze, Tužilaštvo BiH je uložilo o odluke Predsjedništva BiH o aboliciji iz 1995. godine, odluke o ukidanju pritvora, te obustavljanje krivičnog postupka za neke od zatvorenika “Silosa” potpisane od strane sudija Davorina Jukića, Amira Jaganjca i drugih.
Uloženi su i dokumenti o razmjeni zatvorenika iz “Silosa”, ali i civila iz Tarčina i Hadžića.
Za razliku od ostalih Odbrana, Odbrana prvooptuženog je na većinu dokaza istakla prigovor relevantnosti.
Na ovom ročištu, Tužilaštvo BiH uložilo je ukupno 262 materijalna dokaza. Za naredni put, Tužilaštvo će da uloži još nekoliko dokumenata, nakon čega će biti ispitan i prvi svjedok Odbrane prvooptuženog Đelilovića.
Suđenje se nastavlja 26. marta.
