Srijeda, 8 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Ulažući spiskove zatvorenika u objektima na području Hadžića, tužiteljica Zorica Đurđević je kazala kako time dokazuje brojno stanje zatvorenika u logorima.

“Spiskovima dokazujemo masovnost i prizvoljnost, a detaljnije o ovim dokazima ćemo reći u završnoj riječi”, kazala je Đurđević.

Odbrane su prigovorile na autentičnost nekih od ovih dokaza.

“Nemaju zaglavlja, nemaju potpisa, ne vidi se ko je autor dokumenta”, rekla je Lejla Čović, braniteljica optuženog Halida Čovića.

Tužilaštvo je uložilo i 39 dokaza koji se odnose na prinudne radove zatvorenika, ali ih također nije posebno obrazlagalo.

Za zločine počinjene u logoru “Silos”, kasarni “Krupa” i Osnovnoj školi “9. maj”, Tužilaštvo BiH tereti Mustafu Ðelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera.

Prema optužnici, Hujić je bio upravnik i zamjenik upravnika “Silosa”, a iste funkcije obavljao je i Halid Čović. Mešanović je bio jedan od zamjenika upravnika u “Silosu” i upravnik logora u kasarni “Krupa”, a Kalember stražar u “Silosu”. Ostali su bili pripadnici civilne, vojne i policijske vlasti.

Uloženi su i dokumenti o funkcionisanju “Silosa”, škole u Pazariću, te magacina “Krupa”.

“Dokazujemo doprinos radnji optuženih. Iz dokaza se vidi u kakvim uslovima su zarobljenici boravili i kakav tretman su imali”, kazala je Đurđević, komentarišući dokumente o funkcionisanju “Silosa”.

Uložen je i set fotografija “Silosa” koje su sačinjene dvije godine nakon zatvaranja logora.

Na ovom ročištu uloženo je ukupno 308 materijalnih dokaza, a bit će nastavljeno 29. januara.

Najčitanije
Saznajte više
Izložba “Životi iza polja smrti” ponovo u New Yorku
Izložbe Memorijalnog centra Srebrenica i Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) – “Od riječi do nasilja: Životi iza polja smrti“ i “Naslijeđe nade nakon genocida u Srebrenici 1995: Putovanje nove generacije”, postavljene 2025. povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, ponovo će biti otvorene u sjedištu Ujedinjenih nacija (UN) u New Yorku.
Odbijen Krstićev zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu
Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) ponovo je odbio zahtjev za prijevremeno puštanja na slobodu nekadašnjeg komandanta Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Radislava Krstića, osuđenog na 35 godina zatvora zbog pomaganja genocida u Srebrenici.
Interpol raspisao potjernicu za Rankom Grabom
Prijavljene prijetnje novinarkama BIRN-a