Tokom obilježavanja Dana opštine Vlasenica, načelnik Miroslav Kraljević dodijelio je Zlatni grb opštine Vlasenica posthumno Đuriću za značajnu ulogu u ostvarenju dobrobiti sadašnjih i budućih generacija Vlasenice i Republike Srpske. Priznanje je preuzeo njegov sin Marko Đurić.
U decembru 2024. godine Sud Bosne i Hercegovine je zbog smrti obustavio postupak protiv Đurića, koji je bio optužen za zločine počinjene na području Vlasenice. Đurić je preminuo 15. novembra 2024.
Predsjednica Udruženja “Žena žrtva rata” Bakira Hasečić za Detektor kaže da je žalosno i tužno da se dodjeljuje priznanje osobi koja je bila optužena za ratne zločine, iako nije donesena pravosnažna presuda u njegovom predmetu.
“Na Dan opštine Vlasenica – iako nema pravosnažne presude, ima svjedočenja preživjelih žrtava, članova porodica ubijenih, a znamo šta je Mane Đurić bio tokom rata – oni njega veličaju. To jako vrijeđa žrtve, članove porodice i sve normalne ljude”, smatra Hasečić.
Đurić je bio optužen u predmetu s načelnikom Kraljevićem, Radenkom Stanićem i Goranom Garićem za progon bošnjačkih civila u Vlasenici – protivpravnim zatvaranjem, ubistvima, seksualnim zlostavljanjima, mučenjima, nestancima i drugim nečovječnim djelima počinjenim tokom 1992. i 1993. godine. Protiv preostala tri optužena još uvijek traje sudski postupak, a protiv Kraljevića se vodi odvojeni postupak zbog izazivanja mržnje, odnosno veličanja osuđenih za ratne zločine.
Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović je kazao da se ne može ništa očekivati od pravosuđa ni kada se veličaju pravosnažno osuđeni za ratne zločine, a kao primjer je naveo veličanje osuđenog Ratka Mladića tokom njegove sahrane u Beogradu prije nekoliko sedmica.
“Imamo zakone koji poprilično dobro regulišu, međutim sistem je potpuno zakazao, njih to uopšte ne zanima”, kaže Tahirović.
Presuda Vojinu Pavloviću, koji je zbog veličanja osuđenih ratnih zločinaca i negiranja genocida osuđen na jedinstvenu kaznu od tri i po godine, jeste, prema Tahiroviću, primjer kako se može raditi kad se hoće, ali je očito da se neće raditi.
“Pokušavamo – vi u medijima, mi u udruženjima – raditi posao ljudi koji su za to dobro plaćeni a koji to neće da rade. Imamo potpuni izostanak institucija države u svakom smislu”, smatra Tahirović.
On kaže da iako u slučaju Đurića postoji presumpcija nevinosti, nije spriječeno otvoreno negiranje genocida, ratnih zločina i omalovažavanje žrtava, dok s druge strane država nije ništa uradila da žrtve budu u normalnom položaju.
“Sada imate političku borbu, a niko ne spominje žrtve”, dodaje Tahirović.
Načelnik Kraljević je isto priznanje dodijelio i Milenku Staniću “za izuzetne zasluge u oblasti očuvanja istorijskog nasljeđa srpskog naroda i razvoj lokalne zajednice”.
“Znajući ko je bio Milenko Stanić 1992. godine u Vlasenici, svaka riječ je suvišna”, dodala je Hasečić.
Tokom 2021. godine Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Milenka Stanića zbog zločina u Vlasenici, ali ju je Državni sud dva puta odbio, jer nije bila uređena kako je traženo.
“Sud je prije donošenja odluke o optužnici dopisom pozvao Tužilaštvo BiH da uredi optužnicu, između ostalog i zbog činjenice da osumnjičenom nisu predočeni svi inkriminirajući navodi i djela navedena u optužnici, te nakon toga utvrdio da Tužilaštvo BiH nije postupilo na način kako je u dopisu navedeno”, naveli su tada iz Državnog suda.
Kako su tada naveli iz Suda BiH, Staniću se podignutom optužnicom na teret stavljala znatno veća kriminalna količina od one koja mu je predočena prilikom ispitivanja u istrazi, što zapisnik o ispitivanju osumnjičenog čini manjkavim.
Hasečić je kazala da bi se trebalo raditi i na izmjeni Izbornog zakona, s obzirom da na listama imamo optužene za ratne zločine.
Kraljević je na Opštim izborima kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) iz Vlasenice za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
Opština Vlasenica nije odgovorila na medijski upit novinara Detektora.
