Milorad Trbić neće biti pušten iz zatvora

Iz Suda BiH je potvrđeno da je iz tih razloga odbijen zahtjev Ante Kovaća da bude pušten sa izdržavanja zatvorske kazne za zločine počinjene u Vitezu, nakon što je Ustavni sud djelimično ukinuo presudu zbog pogrešne primjene zakona.

Ista je situacija i za Milorada Trbića, osuđenog za genocid u Srebrenici. Osim toga, iz Suda BiH napominju da nisu ni primili zahtjev za puštanje Trbića.

Sud BiH je ranije, nakon ukidanja presuda zbog pogrešne primjene zakona, u blizu 20 slučajeva, pustio iz zatvora osuđene za ratne zločine, jer je smatrao da nema osnova za njihovo zadržavanje.

Novak Đukić, koji je osuđen na 20 godina zatvora za zločin počinjen na Tuzlanskoj kapiji, u takvoj situaciji je pobjegao u Srbiju i za njim je raspisana potjernica.    

“Očigledno je da se sada radi o drugačijim odlukama Ustavnog suda, s obzirom da je odluka Suda BiH u slučaju Milorada Trbića, kao i u slučaju Ante Kovaća, ukinuta samo u dijelu koji se odnosi na primjenu blažeg zakona”, istakli su iz Suda BiH.

Posebno ukazuju na to da Ustavni sud konstatuje da u presudama Suda BiH “nema ništa što bi ukazivalo na proizvoljnost pri utvrđivanju i ocjeni činjenica, te su data obrazloženja koja u cijelosti zadovoljavaju zahtjeve prava na pravično suđenje”.

Da li je i na koji način Ustavni sud BiH promijenio svoje odluke, u ovoj instituciji nisu mogli reći.

Registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan je objasnio da sudije ne mogu komentarisati svoje odluke i da su one javne, pa ih svi mogu pročitati i izvući zaključke.

Anti Kovaću, koji je 2010. bio osuđen na devet godina zbog zločina u Vitezu 1993. godine, Apelaciono vijeće Suda BiH smanjilo je kaznu za godinu, primijenivši krivični zakon bivše Jugoslavije, umjesto Krivičnog zakona BiH.

Ustavni sud je u novembru prošle godine ukinio presudu kojom je Milorad Trbić osuđen na 30 godina zatvora zbog genocida u Srebrenici. Ročište za obnavljanje postupka Trbiću zakazano je za ponedjeljak 19. januara. 

Do obnavljanja postupka za ratne zločine došlo je nakon što je Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu u ljeto 2013. zaključio u dva slučaja da je Sud BiH pogrešno primijenio zakon. Nakon toga je uslijedilo lančano podnošenje apelacija Ustavnom sudu i obnavljanja postupaka pred Sudom BiH.  

Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso je za BIRN – Justice Report kazala da je u prošloj godini za ovu instituciju najveći izazov bilo ukidanje ovih presuda.

“Smatram da smo zbog pogrešnog tumačenja Ustavnog suda o retroaktivnoj primjeni zakona, svi dovedeni u situaciju da prema osobama osuđenim za najteže oblike kršenja humanitarnog međunarodnog prava prestaje da postoji zakonski osnov za izdržavanje kazne zatvora i određivanje pritvora”, rekla je Kreso.

Ona je naglasila da je to bio realan osnov za ogorčenje žrtava i svjedoka i njihovu zabrinutost za svoju sigurnost.