Četvrtak, 26 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Optužba je, između ostalog, uložila dvije vojne knjižice Marinka Bjelice, kao i fotografije sa više osoba na kojima su svjedoci prepoznali optuženog Marinka Bjelicu. 
“Ulaganjem uvjerenja Ministarstva odbrane Republike Srpske od 9. marta 1992. godine, za Marinka Bjelicu dokazujemo da je pripadao jedinicama vojne formacije”, kazala je tužiteljica Džemila Begović.
Odbrana je navela da su fotografije na kojima su svjedoci, prema Optužbi, prepoznali Marinka Bjelicu nastale 1995., tri godine nakon događaja iz optužnice.
Marinko i Zoran Bjelica te Novica Tripković su optuženi da su, naoružani automatskim puškama, 1. augusta 1992. ili približno tog datuma iz škole u Kalinoviku izdvojili zatvorenike Suada Hasanbegovića, Edina Biču, Seida Kešu i Hašima Hatića.
Te noći su ih, kako je navedeno u optužnici, pretukli, nakon čega je Kešo preminuo, a sutradan su ubijena i ostala trojica. Tijelo Hašima Hatića nikada nije pronađeno, a tijela ostale tri osobe su ekshumirana i identifikovana 2009. godine.
Nastavak suđenja zakazan je za 20. august, kada je planirano saslušanje dva svjedoka.
Najčitanije
Saznajte više
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Trenutno je u radu više od 200 predmeta ratnih zločina protiv poznatih počinilaca, od čega njih 117 detektuje procesnu smetnju nedostupnosti osumnjičenih lica, što je izazov s kojim će se pravosuđe susretati u narednom periodu, rečeno je prvog dana sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija
Tri dana nakon utakmice u Širokom Brijegu na kojoj je zabilježen veliki broj poruka mržnje među navijačima, iz Kantonalnog tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona su naveli da se poduzimaju potrebne radnje, dok sagovornici Detektora ističu da ovakvih poruka ne bi bilo da su institucije radile svoj posao.
Bosna i Hercegovina i dalje bez ključnih medijskih zakona