Četvrtak, 30 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Nakon što je Državni sud spojio predmet Neđeljka Kuljića i Željka Ilića sa predmetom Gorana Vujovića i Miroslava Duke, na statusnoj konferenciji dogovoreno je da će im 17. juna početi zajedničko suđenje za zločine počinjene 1992. godine na području Bileće.
Državno tužilaštvo smatra da je Vujović bio načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Bileća, Duka komandir milicije pri SJB-u Bileća, dok su Kuljić i Ilić bili policajci. 
Oni su optuženi da su od juna do decembra 1992. godine učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio progon nesrpskog stanovništva iz Bileće. 
Tužilaštvo BiH tereti Vujovića i Duku da su omogućili i organizovali zatvaranje civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti u zgradi SJB-a i Đačkom domu u Bileći, gdje su držani u nehumanim uslovima i izloženi ubistvima, mučenjima i zlostavljanjima.
Kuljić i Ilić su optuženi da su vršili progon nesrpskog stanovništva, te učestvovali u fizičkom i psihičkom zlostavljanju, mučenju i ubistvima Bošnjaka i Hrvata.
Tužilac Behaija Krnjić je na statusnoj konferenciji kazao da Optužba namjerava saslušati 41 svjedoka, ali da postoji mogućnost odustajanja od nekih svjedoka. Osam svjedoka zatražilo je mjere zaštite.
Odbrane optuženih su kazale da će detaljan plan svojih dokaza iznijeti nakon što Tužilaštvo BiH iznese svoje dokaze.
Odbrana prvooptuženog Vujovića planira saslušati oko deset svjedoka, Odbrana drugooptuženog Duke oko 15, a optuženog Ilića između deset i 20 svjedoka.
Odbrana trećeoptuženog Kuljića nije mogla u ovom momentu iznijeti svoj prijedlog.
Na statusnoj konferenciji dogovoreno je i da odmah po čitanju optužnice i izlaganju uvodnih riječi bude saslušan prvi svjedok Državnog tužilaštva.
Najčitanije
Saznajte više
Kako je vandalizam u Međugorju postao političko pitanje
Iako je istraga pokazala da vandalizam u Međugorju nije bio međunacionalno motivisan, prve reakcije pojedinih političara predstavile su ga kao napad na Hrvate i katolike u Bosni i Hercegovini, što doprinosi političkim tenzijama i produbljivanju podjela.
Lokalne zajednice pozvale na jačanje povjerenja i društvene kohezije
Partnerske zajednice okupljene u projektu “Jačanje povjerenja i kohezije u zajednicama u Bosni i Hercegovini – Možemo bolje“ poručile su da se trajni mir, povjerenje i društvena kohezija mogu graditi jedino zajedničkim djelovanjem institucija, civilnog društva i građana.
BHRT dobio pomoć od šest miliona KM, problemi i dalje ostaju