Članak

Bez srama do počinioca

3. Aprila 2014.00:00
Problem sa kojim se suočavaju žrtve seksualnog nasilja počinjenog u proteklom ratu je stigmatizacija – sram zbog onog što su proživjele, rečeno je na OSCE-ovoj prezentaciji o analizi krivičnih postupaka pred Sudom BiH.

This post is also available in: English

“Mnogo puta se čuo glas žrtava u sudnicama Suda BiH, i nizale su se potresne priče o onome što su proživjele. Zahvaljujući tim iskazima otkriveni su zločini počinjeni od 1992. do 1995. godine”, kazala je Meddžida Kreso, predsjednica Suda BiH.

Ona je dodala da su pravosudni organi još uvijek daleko od provođenja pred lice pravde svih odgovornih. Kao jedan od problema, Kreso je navela nedostupnost tih osoba, kao i nemogućnost pribavljanja dokaza.

“Ali jedan od ključnih problema koji prevazilazi rad pravosudnih organa jeste stigmatizacija, jer osobe osjećaju sram i ne žele o tome da govore”, rekla je predsjednica Državnog suda.

Ona je dodala da treba promijeniti svijest ljudi, te da stigmatizacija ne bude na žrtvama, već na počiniocima.

Kreso je prisustvovala na predstavljanju analize krivičnih postupaka pred Sudom BiH u periodu od 2005. do 2013. godine, koju je uradila Misija OSCE-a u BiH. Izvještaj pod nazivom “Borba protiv nekažnjivosti za seksualno nasilje u oružanom sukobu u BiH: postignuti napredak i izazovi” predstavlja rezultate, kao i probleme koje treba prevazići sa ciljem kažnjavanja počinilaca ovog zločina.

Nela Sefić, pravna savjetnica OSCE-a u BiH, kazala je kako su od 2005. do kraja 2013. godine 33 osobe osuđene za seksualni zločin, dok je 12 osoba oslobođeno.

“Ukupan broj optužnica je mali u odnosu na počinjene zločine, ali stopa od 73 posto do sada osuđenih pokazuje napredak”, rekla je Sefić.

Ona je kazala kako su sudije i tužioci, usprkos “uskom krivičnom zakonu”, pokazali razumijevanje i jasno su “artikulirali posebno obilježje seksualnog nasilja”.

Također, ona je istakla kako je tokom analize uočeno dosta nejasnoća u optužnicama, te kako se nada da će optužnice biti preciznije kada je u pitanju ovaj zločin.

“Definicija prirode seksualnog nasilja je bitna zbog razvoja historijskih svjedočanstava, dokumentovanja napora države u tome, destigmatizacije i prava na odštetu žrtava seksualnog nasilja”, rekla je pravna savjetnica OSCE-a.

Fletcher Burton, ambasador Misije OSCE-a, istaknuo je važnost da se prizna i prepozna istinska posvećenost organa pravosuđa i tako omogući da se ostvari pravda za žrtve seksualnog nasilja.

Jo Lomas, otpravnica poslova Britanske ambasade u BiH, kazala je kako se radi na obuci stručnjaka u nevladinim organizacijama, kao i u Odjelu za podršku svjedocima, te da na taj način treba pomoći da se okonča praksa nekažnjivosti.

“Bez angažmana svih ovih ljudi, uključujući tužioce, teško da će svjedoci pristati da daju iskaz. Vrijeme je da BiH na svim nivoima vlasti krene u borbu”, rekla je Lomas.

Gordana Tadić, šef Odsjeka za ratne zločine Tužilaštva BiH, kazala je kako se trenutno vodi 17 predmeta koji uključuju seksualno nasilje, dok se za 108 još uvijek vodi istraga.

Ona je rekla kako su kapaciteti Državnog tužilaštva povećani, te da će protokol o saradnji između Srbije, BiH i Hrvatske poboljšati rad i efikasnije rješavanje ratnih zločina, uključujući i one za seksualno zlostavljanje.

Mirna Buljugić


This post is also available in: English