Nedjelja, 4 oktobra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Dražen Erdemović, koji je priznao krivicu za strijeljanje Srebreničana na Vojnoj ekonomiji Branjevo i koji je u Haškom tribunalu osuđen na pet godina zatvora, odbio je pred Sudom BiH svjedočiti u korist Tužilaštva.

Odbrana je prigovorila na prijedlog Tužilaštva da se iskazi Erdemovića čitaju, jer se time krše prava optuženog Aleksandra Cvetkovića na unakrsno ispitivanje.

“Zakonom je određeno kad privilegovani svjedok može odbiti da svjedoči. To su slučajevi kada je u srodstvu sa optuženim, kada je svjedok duševni bolesnik ili u nekim posebnim slučajevima nedostupnosti, kao i onda ako je svjedok preminuo”, kazao je branilac Miloš Perić.

Tužilaštvo nije odustalo od čitanja četiri Erdemovićeva iskaza, a njegovo privođenje, s obzirom da uživa posebne mjere zaštite dodijeljene od Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), smatraju odugovlačenjem i nepotrebnim finansijskim troškovima.

Sudsko vijeće je odlučilo da će se iskazi pročitati, ali da neće odustati od potrage za Erdemovićevom adresom ukoliko Odbrana nastavi insistirati na unakrsnom ispitivanju.

Čitanja iskaza Erdemovića, bivšeg pripadnika Desetog diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske (VRS), odloženo je za naredno ročište jer Odbrana nije dobila jedan od zapisnika.

Za ubistva preko 900 Bošnjaka počinjena na Vojnoj ekonomiji Branjevo, Tužilaštvo BiH tereti i Aleksandra Cvetkovića, također nekadašnjeg pripadnika Desetog diverzantskog odreda VRS-a.

Suđenje se nastavlja 18. marta.

Najčitanije
Saznajte više
Hiljade prijava zbog veličanja ratnih zločinaca, Tužilaštvo BiH ne postupa bez izvještaja policije
Iako Državno tužilaštvo tvrdi da nije zaprimilo nijedan službeni izvještaj policijskih agencija za izazivanje mržnje, odnosno veličanje nakon smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, pravni stručnjaci objašnjavaju da tužiocima nisu potrebni izvještaji kako bi obavljali svoj posao.
Od jula politički subjekti sankcionisani sa 286.000 maraka
Ukupno 1.282 izborne nepravilnosti zabilježene su od početka jula i najveći broj ih se odnosi na zloupotrebu javnih resursa, podaci su Koalicije “Pod lupom” izneseni tokom predstavljanja Drugog preliminarnog izvještaja o građanskom, nestranačkom posmatranju Općih izbora 2026. godine.
Ustavni sud odbio apelaciju osuđenog za zločine u Goraždu
Na predizbornu kampanju do sada potrošeno više od 11 miliona maraka
U Srednjoškolskom centru Srebrenica zabranjen dres reprezentacije BiH, škola demantuje