Petak, 3 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Dražen Erdemović, koji je priznao krivicu za strijeljanje Srebreničana na Vojnoj ekonomiji Branjevo i koji je u Haškom tribunalu osuđen na pet godina zatvora, odbio je pred Sudom BiH svjedočiti u korist Tužilaštva.

Odbrana je prigovorila na prijedlog Tužilaštva da se iskazi Erdemovića čitaju, jer se time krše prava optuženog Aleksandra Cvetkovića na unakrsno ispitivanje.

“Zakonom je određeno kad privilegovani svjedok može odbiti da svjedoči. To su slučajevi kada je u srodstvu sa optuženim, kada je svjedok duševni bolesnik ili u nekim posebnim slučajevima nedostupnosti, kao i onda ako je svjedok preminuo”, kazao je branilac Miloš Perić.

Tužilaštvo nije odustalo od čitanja četiri Erdemovićeva iskaza, a njegovo privođenje, s obzirom da uživa posebne mjere zaštite dodijeljene od Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), smatraju odugovlačenjem i nepotrebnim finansijskim troškovima.

Sudsko vijeće je odlučilo da će se iskazi pročitati, ali da neće odustati od potrage za Erdemovićevom adresom ukoliko Odbrana nastavi insistirati na unakrsnom ispitivanju.

Čitanja iskaza Erdemovića, bivšeg pripadnika Desetog diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske (VRS), odloženo je za naredno ročište jer Odbrana nije dobila jedan od zapisnika.

Za ubistva preko 900 Bošnjaka počinjena na Vojnoj ekonomiji Branjevo, Tužilaštvo BiH tereti i Aleksandra Cvetkovića, također nekadašnjeg pripadnika Desetog diverzantskog odreda VRS-a.

Suđenje se nastavlja 18. marta.

Najčitanije
Saznajte više
Međunarodna naučna konferencija”Kirminalistika kriminologija i sigurnosne studije u 21. stoljeću”. Foto: Detektor
Nauka kao stub razvoja društva i alat za borbu protiv stranih uticaja i sigurnosnih prijetnji
Vidljiv uticaj Rusije kroz medije i političke instrumente na zemlje Zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina, te upitna sigurnost graničnih prelaza zbog manjka graničnih policajaca samo su neki od izazova na kojima treba raditi i akademska zajednica kroz obrazovanje i razvoj kritičkog mišljenja, poručeno je s Međunarodne naučne konferencije u Sarajevu.
Pokrenuto skupljanje donacija za sigurnu kuće za LGBTIQ+ osobe u BiH
Bez Sigurne kuće, mnoge osobe iz LGBTIQ+ zajednice bi bile u ozbiljnom riziku od povratka u nasilno okruženje, beskućništva, retraumatizacije, poručuju iz Fondacije koja je jedino ovakvo sigurno mjesto otvorila u Bosni i Hercegovini i trenutno se suočavaju sa finansijskom krizom, te su primorani tražiti donacije.