Subota, 11 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Aćimović, bivši komandant Drugog bataljona Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), naveo je da se nakon odbijanja naređenja suočavao sa pritiscima.

On je svjedočio na suđenu Ostoji Stanišiću i Marku Miloševiću, optuženima za učešće u zločinima počinjenim na brani kod sela Petkovci (općina Zvornik), gdje je sredinom jula pogubljeno oko 1.000 zarobljenika iz Srebrenice. Prema optužnici, Stanišić je bio komandant Šestog bataljona Zvorničke brigade, a Milošević njegov zamjenik.

Aćimović je dodao da mu je nije poznato šta se dešavalo u Šestom bataljonu, te da je poslije čuo za grobnicu na brani kod Petkovaca.

On je ispričao kako je sredinom jula otišao kod roditelja u rodno selo Ročevići, u blizini Zvornika, a lokalni sveštenik i predsjednik Mjesne zajednice upoznali su ga tim da se zarobljenici nalaze u osnovnoj školi.

Osjećajući da treba uvesti red u selu, kako je rekao, došao je do škole, gdje je vidio oko deset ubijenih zarobljenika i nepoznate vojnike. Rekao je da mu vojnici nisu odgovorili na pitanja otkud zarobljenici u školi i ko je izdao tu naredbu, a jedan je uperio pušku u njega i kazao da ne postavlja takva pitanja.

“Ja sam zaključio da su neračunljivi”, naveo je on i dodao da je otišao da o svemu obavijesti komandu Zvorničke brigade.

Aćimović je dodao da je nazvao u komandu i razgovarao s Vujadinom Popovićem, nekadašnjim pomoćnikom komandanta za bezbjednost u Drinskom korpusu VRS-a, koji mu je kazao da će zarobljenici biti razmijenjeni narednog dana.

Haški sud je nepravosnažno Popovića osudio na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida počinjenog u Srebrenici.

U večernjim satima, kako je rekao Aćimović, u komandu bataljona je stigao šifrirani telegram.

“To je bilo naređenje da se izdvoji vod vojnika koji će biti upotrijebljen za egzekuciju zarobljenika”, kazao je svjedok.

Aćimović je sa saradnicima odlučio da ne postupi po naređenju, te su obavijestili komandu Zvorničke brigade, a nakon nekoliko sati ga je nazvao Drago Nikolić, pomoćnik komandanta za bezbjednost u brigadi.

Svjedok je naveo da mu je Nikolić – kojeg je Haški sud nepravosnažno osudio na 35 godina zatvora za pomaganje genocida – govorio da postupi po naredbi jer će u suprotnom snositi posljedice.

“Rekao je da se ne igram sa tim, da je to naređenje odozgo”, kazao je on, te dodao da je zaključio da “odozgo” može da se odnosi na Glavni štab VRS-a.

Ponovo je ujutro pričao sa Nikolićem koji mu je, kako je naveo, kazao da se ubrzo nađu kod škole. Prema iskazu Aćimovića, umjesto Nikolića je zatekao Popovića, te su otišli u školu i razgovarali. Kako je ispričao, nakon što mu je objasnio da nema vod vojnika za ekgzekucije, Popović mu se počeo obraćati povišenim tonom.

“Rekao je: ‘Šta glumiš ti, znaš li šta se dešavalo sa srpskim selima oko Srebrenice’”, naveo je Aćimović i dodao da mu je Popović uz psovke rekao da će zbog ovog odgovarati.

Svjedok je kazao da je potom sjeo u automobil i zaputio se u komandu bataljona koja je bila smještena u selu Malešić.

On je dodao da nije odgovarao zbog odbijanja naređenja, te da je iz medija saznao da su zarobljenici iz škole u Ročevićima ubijeni kod Kozluka, pored rijeke Drine.

Suđenje se nastavlja 29. januara.

Najčitanije
Saznajte više
Sutra obilježavanje 33. godišnjice zločina na srebreničkom školskom igralištu
Tri decenije nakon što je od granata s položaja Vojske Republike Srpske na školskom igralištu u Srebrenici ubijeno više od 70 i ranjano oko 100 osoba, Memorijalni centar Srebrenica organizuje konferenciju posvećenu utvrđivanju činjenica, odgovornosti i kulturi sjećanja na zločin za koji do danas niko nije odgovarao.
U Tužilaštvu BiH otvoren predmet protiv Nade Radovan Tomanić
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine potvrdilo je da je u toku istraga protiv Nade Radovan Tomanić zbog sumnje da je počinila ratne zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima srpske nacionalnosti na Igmanu 1993., dok je ona u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) osuđena na 30 mjeseci zatvora zbog prevare u postupku sticanja državljanstva.
Počelo suđenje Debevcu, Mehmedagiću i Pijuku