Srijeda, 17 juna 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Aćimović, bivši komandant Drugog bataljona Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), naveo je da se nakon odbijanja naređenja suočavao sa pritiscima.

On je svjedočio na suđenu Ostoji Stanišiću i Marku Miloševiću, optuženima za učešće u zločinima počinjenim na brani kod sela Petkovci (općina Zvornik), gdje je sredinom jula pogubljeno oko 1.000 zarobljenika iz Srebrenice. Prema optužnici, Stanišić je bio komandant Šestog bataljona Zvorničke brigade, a Milošević njegov zamjenik.

Aćimović je dodao da mu je nije poznato šta se dešavalo u Šestom bataljonu, te da je poslije čuo za grobnicu na brani kod Petkovaca.

On je ispričao kako je sredinom jula otišao kod roditelja u rodno selo Ročevići, u blizini Zvornika, a lokalni sveštenik i predsjednik Mjesne zajednice upoznali su ga tim da se zarobljenici nalaze u osnovnoj školi.

Osjećajući da treba uvesti red u selu, kako je rekao, došao je do škole, gdje je vidio oko deset ubijenih zarobljenika i nepoznate vojnike. Rekao je da mu vojnici nisu odgovorili na pitanja otkud zarobljenici u školi i ko je izdao tu naredbu, a jedan je uperio pušku u njega i kazao da ne postavlja takva pitanja.

“Ja sam zaključio da su neračunljivi”, naveo je on i dodao da je otišao da o svemu obavijesti komandu Zvorničke brigade.

Aćimović je dodao da je nazvao u komandu i razgovarao s Vujadinom Popovićem, nekadašnjim pomoćnikom komandanta za bezbjednost u Drinskom korpusu VRS-a, koji mu je kazao da će zarobljenici biti razmijenjeni narednog dana.

Haški sud je nepravosnažno Popovića osudio na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida počinjenog u Srebrenici.

U večernjim satima, kako je rekao Aćimović, u komandu bataljona je stigao šifrirani telegram.

“To je bilo naređenje da se izdvoji vod vojnika koji će biti upotrijebljen za egzekuciju zarobljenika”, kazao je svjedok.

Aćimović je sa saradnicima odlučio da ne postupi po naređenju, te su obavijestili komandu Zvorničke brigade, a nakon nekoliko sati ga je nazvao Drago Nikolić, pomoćnik komandanta za bezbjednost u brigadi.

Svjedok je naveo da mu je Nikolić – kojeg je Haški sud nepravosnažno osudio na 35 godina zatvora za pomaganje genocida – govorio da postupi po naredbi jer će u suprotnom snositi posljedice.

“Rekao je da se ne igram sa tim, da je to naređenje odozgo”, kazao je on, te dodao da je zaključio da “odozgo” može da se odnosi na Glavni štab VRS-a.

Ponovo je ujutro pričao sa Nikolićem koji mu je, kako je naveo, kazao da se ubrzo nađu kod škole. Prema iskazu Aćimovića, umjesto Nikolića je zatekao Popovića, te su otišli u školu i razgovarali. Kako je ispričao, nakon što mu je objasnio da nema vod vojnika za ekgzekucije, Popović mu se počeo obraćati povišenim tonom.

“Rekao je: ‘Šta glumiš ti, znaš li šta se dešavalo sa srpskim selima oko Srebrenice’”, naveo je Aćimović i dodao da mu je Popović uz psovke rekao da će zbog ovog odgovarati.

Svjedok je kazao da je potom sjeo u automobil i zaputio se u komandu bataljona koja je bila smještena u selu Malešić.

On je dodao da nije odgovarao zbog odbijanja naređenja, te da je iz medija saznao da su zarobljenici iz škole u Ročevićima ubijeni kod Kozluka, pored rijeke Drine.

Suđenje se nastavlja 29. januara.

Najčitanije
Saznajte više
Nova prijava protiv državnih tužilaca u istom tužilaštvu otvara pitanje objektivnosti
Iako je po zakonu Tužilaštvo Bosne i Hercegovine jedino nadležno za postupanje po krivičnim prijavama protiv državnih uposlenika, uključujući i glavnog državnog tužioca, ostaje otvoreno pitanje koliko ovakve prijave imaju smisla kada o njima odlučuju tužioci iz iste institucije. Pravnici upozoravaju da takav sistem otvara pitanje objektivne pristrasnosti i zahtjeva zakonsko rješenje koje bi otklonilo sumnje u objektivnost postupka.
Apel za pronalazak nestalih osoba sa područja Vogošće traje već 34 godine
Bacanjem cvijeća u rijeku Bosnu i prigodnim programom, porodice nestalih osoba općine Vogošća prisjetile su se svojih najmilijih, te apelovale na sve one koji imaju informacije da progovore gdje su tijela skoro 60 nestalih osoba s ovog područja.
Juro Čalušić oslobođen za zločine u Odžaku