Fokus AIS-a na traumatizirane žrtve

Na sastanku održanom u Sarajevu 20. i 21. decembra, dogovoreno je da će fokus AIS-a u 2014. godini biti na edukaciji novinara o tome kako da prate sudske postupke, izvještavaju sa suđenja, te na koji način da razgovaraju sa traumatiziranim osobama.

Direktorica Balkanske istraživačke mreže u Bosni i Hercegovini (BIRN BiH) Anisa Sućeska-Vekić pojasnila je da je cilj ovih radionica obuka novinara da bolje prate rad pravosudnih institucija u lokalnim sredinama.

“S obzirom na veliki broj predmeta ratnih zločina koji će se procesuirati na entitetskom nivou, trebamo osigurati obučenost novinara u tim zajednicama da prate pravosudne teme. Moramo ih educirati o tome kako da prate postupak, kako da insistiraju da prisustvuju suđenju ako za to postoji mogućnost i kako da priđu žrtvi”, rekla je Sućeska-Vekić.

Ona je otkrila i da će BIRN BiH u 2014. godini producirati film o problemima žrtava seksualnog nasilja, te bi stoga bilo značajno da se na radionicama novinari obuče kako i na koji način da prate tu složenu i osjetljivu problematiku.

Na sastanku je okvirno dogovoreno da će u naredne dvije godine AIS raditi i na kampanji podizanja svijesti o problemima žrtava silovanja, te na koji način da se razgovara s njima.

“To je svakako izazov za novinare. Svaka priča žrtve seksualnog nasilja je priča za sebe. Za svaku morate imati poseban tretman. Svaka osoba je individualna, tako da rad sa žrtvama nije lagan, jer je pun detalja i, koliko god da znate o tome, uvijek možete naučiti nešto novo”, rekla je Erna Mačkić, urednica BIRN-a BiH i predstavnica AIS-a.

Novinarka “BH Radija 1” Mirela Huković-Hodžić kazala je da žrtve seksualnog nasilja u BiH žive na “egzistencijalnoj margini”.

“Nemamo tačno utvrđen broj seksualno zlostavljanih osoba. U optužnicama čak nije definirano šta je silovanje i stvarno je situacija vrlo kritična. Treba osigurati da novinari ponovo ne traumatiziraju žrtve”, rekla je ona.

Rezimirajući prošlogodišnji rad, članovi AIS-a su pohvalili kampanju “Stop cenzuri o ratnim zločinima” protiv anonimizacije sudskih dokumenata. Zaključeno je da je kampanja imala velikog odjeka kod medija i građana, te da je, zahvaljujući njoj, Sud BiH već pokrenuo postupak izmjene pravilnika.

Na sastanku je bilo govora i o medijskom izvještavanju o odluci Suda BiH da pusti na slobodu 10 osuđenika za genocid i ratne zločine, nakon što je Ustavni sud ukinuo presude zbog pogrešne primjene zakona.

Zaključeno je da su mediji senzacionalistički izvještavali o ovoj odluci, dok su pravosudne institucije na nivou BiH bile previše zatvorene, što je dovelo do nerazumijevanja javnosti.

Dogovoreno je da će AIS 2014. godine obaviti sastanke s predstavnicima Suda i Tužilaštva BiH, s ciljem poboljšanja saradnje.

Članovi AIS-a iz lokalnih zajednica su iznijeli probleme koje su u protekloj godini imali sa predstavnicima pravosuđa.

Zaključeno je da su sudovi u Brčko Distriktu, Travniku i Livnu prilično zatvoreni prema medijskim upitima, dok je saradnja sa pravosudnim institucijama u Tuzli i Bijeljini pohvaljena.