Srijeda, 25 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Prema riječima zaštićenog svjedoka KW-12, osim u zasjedama srpskih snaga, oni su stradali i u međusobnim okršajima.

Svjedok je osporavao i broj Muslimana ubijenih u selu Kravica, u prvoj od masovnih likvidacija poslije pada Srebrenice, kao i odgovornost srpskih policajaca koji su osuđeni za taj zločin.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, optužen je za genocid nad oko 7.000 Muslimana iz Srebrenice.

Teza Karadžićeve Odbrane je da su u masovnim grobnicama oko Zvornika, iz kojih su tijela ubijenih ekshumirana, bile pokopane i žrtve pale pri proboju kolone ABiH iz obruča oko Srebrenice ka Tuzli.

Svjedok KW-12 tvrdio je da je, tokom proboja, od 11. do 13. jula 1995. mogao vidjeti 1.500 do 1.700-2.000 mrtvih. Neki su, po njegovim riječima, stradali u tri zasjede VRS-a, ali je bilo i međusobnih ubistava. 

“Naiđe neko… nema dokumenta, ne zna bismile, nije obrezan… odmah se ubija”, naveo je KW-12, koji je svjedočio izmijenjenog lika i glasa.

Nakon što je zarobljen 13. jula, svjedok je, kako je izjavio, bio prebačen u Zemljoradničku zadrugu u Kravici, gdje su bili drugi muslimanski zarobljenici. 

“U prvoj prostoriji bilo je oko 80 ljudi, nije moglo stati ni 100, ni 200 ljudi”, rekao je KW-12 i dodao da je nakon što ga je stražar, prijatelj, uputio u drugu prostoriju, “čuo kratak rafal i pobjegao kroz prozor. 

Prema optužnici i ranijim presudama Haškog suda, srpske snage su u kravičkom skladištu ubile oko 1.000 muslimanskih zarobljenika. Za taj zločin pred Sudom BiH osuđeno je nekoliko pripadnika skelanskog odreda Brigade specijalne policije RS-a.

KW-12 tvrdio je, međutim, da osuđeni nisu bili u Kravici u vrijeme masakra, nego u obližnjim Sandićima i da ih je on vidio dok su ga, poslije zarobljavanja, srpski vojnici tuda sprovodili. 

Tvrdio je da je o tome poslije rata obavijestio i tužilaštvo u Sarajevu i agenciju SIPA, poslije čega su mu tražili da potpiše da “nikada nije bio u Srebrenici”. Iz njegovog iskaza proizlazi da je svjedok bio u zatvoru poslije rata u BiH.

Svjedok je tvrdio i da je kod jednog od poginulih u zasjedama pri proboju kolone ABiH iz Srebrenice pronašao 100.000 maraka, koje je, sa drugima, “popušio”, zavijajući u njih duvan. 

KW-12 je opširno svjedočio i o sukobima među komandantima ABiH. Optužio je Nasera Orića, zapovjednika 28. divizije u Srebrenici, da je sa svojim zamjenikom Zulfom Tursunovićem ubio komandanta njegove jedinice Nurifa Rizvanovića.

Prije dolaska u Srebrenicu, po iskazu svjedoka, pripadnici njegove “16. muslimanske istočne brigade” ubili su, u okolini Zvornika, petoricu srpskih civila, a zatim i muslimanske izbjeglice, dvije žene i tri muškarca, koji su to vidjeli.

Tvrdio je i da je, u maju 1992, bio prisutan kada su u okolini Bratunca dvojici Srba odsječene glave, dok je “jedan policajac na ražnju ispečen”.

Karadžića optužnica tereti i za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. 

Svjedoka će sutra, 10. decembra, unakrsno ispitivati tužioci.

Najčitanije
Saznajte više
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Trenutno je u radu više od 200 predmeta ratnih zločina protiv poznatih počinilaca, od čega njih 117 detektuje procesnu smetnju nedostupnosti osumnjičenih lica, što je izazov s kojim će se pravosuđe susretati u narednom periodu, rečeno je prvog dana sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija
Tri dana nakon utakmice u Širokom Brijegu na kojoj je zabilježen veliki broj poruka mržnje među navijačima, iz Kantonalnog tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona su naveli da se poduzimaju potrebne radnje, dok sagovornici Detektora ističu da ovakvih poruka ne bi bilo da su institucije radile svoj posao.
Bosna i Hercegovina i dalje bez ključnih medijskih zakona