Četvrtak, 26 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Samardžija je optužen da je od juna 1992. do kraja iste godine, zajedno s pripadnicima Stanice javne bezbjednosti (SJB) Ključ i članovima Kriznog štaba općine Ključ, učestvovao u provođenju strateških ciljeva Skupštine srpskog naroda BiH. 

Prema navodima optužnice, on je naređivao napade na nebranjena sela i zaseoke koji su bili nastanjeni muslimanskim stanovništvom. 

“U napadima na sela i zaseoke Ramići, Krasulje, Hripavci, Ošljak, Donji Biljani, Botonjići, Domazeti, Brkići i Jabukovica, ubijeno je više stotina civila. Dio preživjelih je psihički i fizički zlostavljan, dio je nezakonito zatvoren u logor Manjača, a preostalo stanovništvo je prisilno preseljeno izvan teritorije Srpske Republike BiH”, navodi se u optužnici, koja je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje.

U optužnici stoji da su žrtve napada kojima je komandovao osumnjičeni Samardžija ekshumirane iz više masovnih grobnica na području općine Ključ i identifikovane.

Samardžija je nastanjen u Beogradu i državljanin je BiH i Republike Srbije.

Najčitanije
Saznajte više
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Trenutno je u radu više od 200 predmeta ratnih zločina protiv poznatih počinilaca, od čega njih 117 detektuje procesnu smetnju nedostupnosti osumnjičenih lica, što je izazov s kojim će se pravosuđe susretati u narednom periodu, rečeno je prvog dana sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija
Tri dana nakon utakmice u Širokom Brijegu na kojoj je zabilježen veliki broj poruka mržnje među navijačima, iz Kantonalnog tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona su naveli da se poduzimaju potrebne radnje, dok sagovornici Detektora ističu da ovakvih poruka ne bi bilo da su institucije radile svoj posao.
Bosna i Hercegovina i dalje bez ključnih medijskih zakona