Ponedjeljak, 5 oktobra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Stoga je branilac Dejan Bogdanović u spis uvrstio izjave devet svjedoka iz istrage, ukazujući o kojim se razlikama radi.

Među prezentiranim izjavama su i dva ranija iskaza svjedokinje Kadire Ramić, koja, prema riječima branioca, nije spominjala Mlađenovića do suđenja.

Na suđenju je Ramić rekla da je među vojnicima koji su došli u kuću Ćamila Ramića u selu Hranča bio i optuženi Najdan Mlađenović, koji je imao crnu masku na glavi, ali ga je prepoznala po “glasu i stasu”.

“Potpuno je bila drugačija priča na pretresu u odnosu na ono šta je ranije govorila”, kazao je branilac Bogdanović.

Svjedokinja Ramić je na suđenju izjavila da ranije nije spominjala Mlađenovića jer ga se bojala.

Tužilaštvo BiH smatra da je Mlađenović 3. maja 1992. rukovodio napadom na selo Hranča u kojem je ubijeno i zarobljeno više civila Bošnjaka, te da je naredio da im se kuće zapale.

Šest dana kasnije, prema Tužilaštvu, Mlađenović je rukovodio i napadom na selo Glogova, te izdao naredbu za ubistva više od 20 mještana Bošnjaka. S Mlađenovićem je optužen Savo Živković, kojem je na teret stavljeno učešće u napadima i protjerivanju civila iz tih sela, te uništavanju njihove imovine.

Prema optužnici, Mlađenović je bio komandir Teritorijalne odbrane (TO) Bratunac, kojoj je pripadao i Živković.

Branilac Bogdanović je u spis uvrstio i dvije izjave svjedokinje Refije Ahmetović, ocjenjujući da su njena svjedočenja kontradiktorna u smislu mogućnosti prepoznavanja i postupaka Mlađenovića.

“Postoje tri verzije o tome šta je osoba pod čarapom radila”, rekao je on.

Svjedokinja je na suđenju kazala da je 3. maja 1992. u selu Hranča, kada su protjerivani stanovnici, vidjela Mlađenovića.

Suđenje se nastavlja 27. augusta.

Najčitanije
Saznajte više
Hiljade prijava zbog veličanja ratnih zločinaca, Tužilaštvo BiH ne postupa bez izvještaja policije
Iako Državno tužilaštvo tvrdi da nije zaprimilo nijedan službeni izvještaj policijskih agencija za izazivanje mržnje, odnosno veličanje nakon smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, pravni stručnjaci objašnjavaju da tužiocima nisu potrebni izvještaji kako bi obavljali svoj posao.
Od jula politički subjekti sankcionisani sa 286.000 maraka
Ukupno 1.282 izborne nepravilnosti zabilježene su od početka jula i najveći broj ih se odnosi na zloupotrebu javnih resursa, podaci su Koalicije “Pod lupom” izneseni tokom predstavljanja Drugog preliminarnog izvještaja o građanskom, nestranačkom posmatranju Općih izbora 2026. godine.
Ustavni sud odbio apelaciju osuđenog za zločine u Goraždu
Na predizbornu kampanju do sada potrošeno više od 11 miliona maraka
U Srednjoškolskom centru Srebrenica zabranjen dres reprezentacije BiH, škola demantuje