This post is also available in: English
Bajagić je izjavio da Karadžić, kada su se sreli na Palama tri dana poslije pada Srebrenice, nije znao da su muslimanski zarobljenici ubijani ili da će biti ubijani.
Po Bajagiću, bivšem “referentu za pozadinu” u Drinskom korpusu Vojske Republike Srpske (VRS), Karadžić nikada ne bi odobrio ubijanje zarobljenika.
Karadžića, tadašnjeg predsjednika Republike Srpske (RS) i vrhovnog komandanta njenih oružanih snaga, optužnica tereti za genocid nad oko 7.000 muslimanskih muškaraca iz Srebrenice počinjen u danima nakon što je VRS 11. jula 1995. zauzela tu enklavu.
Bajagić, koji je svjedočio sa šajkačom na glavi, potvrdio je da je 13. jula 1995. bio u Srebrenici i u obližnjim Potočarima i vidio ukrcavanje muslimanskog stanovništva u autobuse. Ustvrdio je, međutim, da nije vidio odvajanje muškaraca od njihovih porodica.
Nakon što su mu tužioci prikazali film, Bajagić je prihvatio da se u Srebrenici sastao sa komandantom VRS-a Ratkom Mladićem. Istog dana, Mladić se u Bajagićevoj kući u Vlasenici sastao sa zamjenikom ministra unutrašnjih poslova RS-a Tomom Kovačem.
“Iz pristojnosti nisam htio da sjednem za sto s njima… Sklonio sam se dok su oni zborili o nečemu, ja ne znam o čemu”, kazao je svjedok.
Na sugestiju tužioca da su zarobljenici iz Srebrenice morali biti tema, Bajagić je ostao pri iskazu da to ne zna.
Svjedok je rekao da je za masovno ubistvo Muslimana u Kravici počinjeno 13. jula 1995. saznao dan kasnije. Dok ga je dodatno ispitivao Karadžić, Bajagić je kazao i da je za ova ubistva saznao “sutradan” poslije njihovog susreta, a ne dan poslije zločina.
Tvrdnju tužioca da je iz izjave date Odbrani izostavio sve događaje da bi pokazao da Karadžić ništa o njima nije znao kada su se sastali 14. jula na Palama, svjedok je odbacio, navodeći da ga o tome niko iz Odbrane nije ni pitao.
Bajagić je naveo da je Karadžića, koga je znao kao “poštenog, bogobojažljivog čovjeka”, pitao šta će se dogoditi sa muslimanskim stanovništvom iz Srebrenice, čije je odvođenje vidio. Karadžić je bio “nešto nervozan” i odgovorio mu je da “gleda svoja posla”.
“Bilo mi je žao što pati taj narod koji je prolazio pored moje kuće… Pravio sam razliku između civilnog stanovništva, koje je patilo kao i srpsko, i njihovih vojnika koji su zlikovci”, rekao je Bajagić.
Na sugestiju tužilaca da je Karadžiću tokom susreta na Palama kazao sve što je znao o zarobljenicima, ubistvima u Kravici i odvođenju stanovništva, Bajagić je ostao pri iskazu da je predsjednika RS-a pitao samo o sudbini odvedenih civila.
Iako je u radnom rasporedu Karadžićevog kabineta, prikazanom u sudnici, bilo zapisano da je Bajagić tamo boravio do ranih jutarnjih sati 15. jula 1995, svjedok je ustvrdio da se nakratko sastao s Karadžićem i da je to možda bilo 13. jula.
Suđenje Karadžiću, koji je optužen i za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, nastavlja se 11. jula.
