Subota, 28 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Aćimović, koji je tada bio komandant jednog od bataljona Zvorničke brigade VRS-a, izjavio je da je pisano naređenje za strijeljanje dobio iz komande brigade, a pretpostavljao je da je došlo iz Glavnog štaba VRS-a.

Od šefa mjesne zajednice sela Ročevići kod Zvornika svjedok Aćimović je 14. jula 1995. saznao, kako je ispričao, da su u lokalnoj školi zatvoreni Bošnjaci i da su neki od njih ubijeni. Kod škole je Aćimović, prema njegovoj izjavi, zatekao nepoznate vojnike VRS-a, vidio “nekolicinu tijela” i čuo kako zarobljenici iz fiskulturne sale zapomažu za vodu i toalet.

Svjedok je naveo da je potom pozvao komandu brigade, ali mu se, umjesto njegovih starješina, na poziv javio bezbjednosni oficir Drinskog korpusa VRS-a Vujadin Popović, koji mu je rekao da će zarobljenici sutradan “biti razmijenjeni”.

Te noći, međutim, Aćimoviću je u komandu bataljona, kako je kazao, stiglo šifrovano naređenje da “sastavi odred” koji će učestvovati u strijeljanju zarobljenika iz škole. “Zapovjedilo se da obezbijedimo jedan vod vojnika koji će biti upotrijebljen za egzekuciju zarobljenika… Ja sam to odbio”, rekao je Aćimović.

Mladić, bivši komandant Glavnog štaba VRS-a, optužen je za genocid nad oko 7.000 Bošnjaka počinjen u danima nakon su srpske snage 11. jula 1995. zauzele Srebrenicu. Optužnicom se Mladiću na teret stavlja i progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Aćimović je rekao da je ponovljeno naređenje u drugoj depeši takođe odbio. Precizirao je da je naređenje stiglo iz komande Zvorničke brigade, od dežurnog oficira ili načelnika za bezbjednost Draga Nikolića. 

Nikolić ga je, zatim, i pozvao da ujutro 15. jula dođe kod škole u Ročeviću. Aćimović je tamo zatekao Popovića, koji mu je naredio da vidi ima li ljudstva koje bi učestvovalo u strijeljanju. Još jednom odbijajući to naređenje, Aćimović je, po sopstvenim riječima, Popoviću predložio da zarobljenici budu vraćeni odakle su dovedeni, a zatim se vratio u komandu bataljona.

“Kad je transport počeo, bio sam u komandi, ali sam čuo da su zarobljenici odvedeni nedaleko od kasarne “Standard” u Kozluku, gdje je izvršena egzekucija”, posvjedočio je Aćimović.

Sud u Haagu je Popovića 2010. nepravosnažno osudio na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, a Nikolića na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja tog genocida.

Prema optužnici protiv Mladića, u Kozluku je strijeljano oko 500 muslimanskih muškaraca iz škole u Ročeviću.

Suđenje Mladiću biće nastavljeno u utorak, 25. juna.

Najčitanije
Saznajte više
Pozivi za strožije kažnjavanje napada i govora mržnje u Mostaru
Iako je jasno da Mostar ima problem s nasilnim incidentima i govorom mržnje koji se često vežu za navijačke grupe, ponavljanje ovakvih incidenata bez brzog i adekvatnog odgovora pravosudnih institucija stvara dojam nekažnjivosti, i pored toga što su ova krivična djela lako dokaziva.
Tužiteljica tvrdi da je prijavljena nakon pokretanja istrage protiv gradonačelnika Bijeljine
Svjedočeći u svoju korist u disciplinskom postupku koji se vodi protiv nje, tužiteljica bijeljinskog Okružnog javnog tužilaštva Sabina Husejnagić izjavila je da je prijava protiv nje podnesena nakon što je pokrenula istragu protiv gradonačelnika Bijeljine.
Preminuo optuženi za zločine u Žepču
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija