Brammertz “frustriran” revizijom prošlosti

U intervjuu za BIRN, Brammertz je rekao da samo građani zemalja bivše Jugoslavije mogu reći da li je Haški tribunal bio uspješan, ali je njegovo mišljenje da su ostvareni određeni uspjesi, koji su omogućili cijelom regionu da se kreće naprijed.

“Jedan od uspjeha jeste činjenica da bi region izgledao drukčije da nije bilo Tribunala. Procesuiranjem onih koji su najodgovorniji za ratne zločine i njihovim uklanjanjem iz sistema vlasti, mislim da je vjerovatno zemljama omogućeno da se kreću naprijed na jednostavniji način”, ustvrdio je Brammertz.

On je dodao da uspjesi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) uključuju hapšenje svih bjegunaca i pomaganje reformskih procesa u regionu, kao i nadogradanju prakse međunarodnog prava.

Međutim, Brammertz priznaje da Tribunal nije ispunio očekivanja u ostvarivanju pomirenja u regionu.

“Mislim da su na početku bila jako visoka očekivanja da će Tribunal pomoći pomirenju. Ono što je danas stvarnost jeste da je situacija još uvijek osjetljiva i političari pozivaju duhove prošlosti kako bi podržali nacionalističke agende. Međutim, ako posmatrate ovo pitanje realno, mislim da nigdje na svijetu nije moguće da suđenja sama imaju moć da ostvare pomirenje”, rekao je Brammertz.

On je objasnio da pravo pomirenje mora doći iznutra, regiona bivše Jugoslavije, ali i da je Haški tribunal ponudio “startnu poziciju” tako što je pomogao procesuiranje najodgovornijih za zločine.

“Ukoliko govorimo o uspjehu, moramo sačekati da se okonča proces prenosa sa Haškog tribunala na tužilaštva u regionu, jer tamo još uvijek postoji na stotine nedovršenih predmeta. Naš posao je daleko od završenog”, kazao je Brammertz.

Političke manipulacije

Jedan od najtežih aspekata njegovog posla glavnog tužioca pri Haškom tribunalu, smatra Brammertz, jeste posmatranje kako političari u regionu hvale ratne zločince, čak i nakon što su njihova nedjela dokazana pred sudom.

“Ono što mene frustrira jeste to što političari u regionu hvale osuđene za ratne zločine i čak negiraju genocid u Srebrenici. Posmatrajući ovu tendenciju revizije prošlosti, važno je da će Haški tribunal budućim generacijama zauvijek ostaviti trag o zločinima. Oni će moći vidjeti šta su svjedoci rekli, a šta je Tribunal utvrdio”, kazao je Brammertz.

Upravo zbog ovoga, Brammertz smatra da je svaka presuda Haškog tribunala značajna, ali priznaje da će najznačajnije presude biti izrečene Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, kojima se trenutno sudi za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini.

“Tokom proteklih pet godina, više puta sam se sastao s majkama iz Srebrenice, koje žive u teškim uvjetima s obzirom da su im muški članovi porodica ubijeni. Na svim tim sastancima nikada mi nisu govorile o svojim ličnim problemima, već su uvijek tražile hapšenje Karadžića i Mladića. Nakon hapšenja, vidio sam da im je to pomoglo, iako i dalje žive u teškim okolnostima”, rekao je glavni tužilac Haškog tribunala.

Komentirajući brojne kritike na račun Haškog tribunala, među kojima je najveća da se predugo bavio običnim vojnicima i nižim komandnim kadrom, Brammertz je ustvrdio da postoji logika u tome da se na najnižem nivou “izgradi” predmet.

“Kada se nosite s kompleksnom situacijom, ne možete samo reći da idete na to da optužite predsjednika i tako gradite slučaj. Prednost našeg pristupa jeste što nam je omogućio više vremena da izgradimo predmete i dao nam bolje razumijevanje sukoba. Također smo našli veliki broj svjedoka ‘insidera’. Stoga, današnji slučaj i dokazi protiv Karadžića i Mladića su dosta drukčiji nego što bi bili da su oni uhapšeni 1995. godine”, tvrdi Brammertz.

Govoreći o nedavnim oslobađajućim presudama, Brammertz priznaje da se ne slaže sa zaključcima sudskih vijeća.

“U slučaju Haradinaja i ostalih, svjesni smo da smo imali problema sa prezentacijom dokaza iz istrage zbog uticaja na svjedoke. U slučaju Gotovine i Markača, jasno sam rekao da prihvatamo presudu, ali da je naš stav da smo iznijeli dovoljno dokaza da se utvrdi krivica te dvojice optuženika. Konačno, u slučaju Perišića, presuda definitivno ne odražava naša očekivanja s obzirom na dokaze koje smo iznijeli”, rekao je Brammertz.

Problemi zatvaranja Haškog suda

Najveći problem s kojim se suočava Haško tužilaštvo, prema glavnom tužiocu Brammertzu, jeste nastojanje da se održe visoki standardi sa smanjenim brojem uposlenika, koji odlaze zbog zatvaranja ove institucije za dvije godine.

“Istina je da, zbog zatvaranja Haškog tribunala, veliki broj naših uposlenika, ako ne svi, traži nove poslove. To je normalno, jer imaju porodice i ne mogu čekati zadnji dan i onda ostati bez posla. Danas nam je to problem jer veliki broj ljudi odlazi i teško nam je bez jake ekipe koja će nastaviti. Ukoliko se ovaj trend nastavi, mogao bi imati vrlo loš uticaj na naš rad”, kazao je on.

Odgovarajući na pitanja o radu tužilaštava u regionu na procesuiranju ratnih zločina, Brammertz je ustvrdio da BiH ima najveći problem sa velikim brojem zaostalih predmeta. On je rekao da rokovi Strategije za rad na predmetima ratnih zločina u BiH – prema kojoj će najosjetljiviji predmeti biti okončani do kraja 2015., a svi ostali do 2023. godine – vjerovatno neće biti ispunjeni.

“Ukoliko vidimo nekih 800 preostalih predmeta sa 2.500 osumnjičenih na državnom nivou i oko 300 predmeta na entitetskom nivou, želim da vjerujem da će svi biti okončani, jer slušam kritičke glasove žrtava koje gledaju počinioce kako slobodno hodaju u svojim selima. Mislim da se mora nastaviti s procesuiranjem i to vjerovatno s više resursa, jer u proteklih nekoliko godina očekivanja žrtava nisu ispunjena”, kazao je Brammertz.

On je najavio da će zato uskoro doći u Sarajevo kako bi se sastao sa predstavnicima kantonalnih i okružnih tužilaštava da osmisli princip za olakšavanje njihovog pristupa bazi podataka Haškog tužilaštva.

Glavni tužilac je istakao da inicijative regionalne saradnje na procesuiranju zločina, poput nedavno potpisanog protokola između državnih tužilaštava u Srbiji i BiH, mogu ubrzati rad na preostalim istragama i osigurati da najodgovorniji za zločine budu izvedeni pred sud.

“Nedostatak ekstradicije građana je problem u državama regiona, zbog čega mislim da je ovaj protokol značajan korak naprijed, koji će pomoći da se spriječe paralelne istrage. Međutim, potpisivanje za mene ima simboličku važnost, jer to pokazuje namjeru dvaju ozbiljnih tužilaštava da međusobno pomažu rad”, rekao je Brammertz.

Ipak, Brammertz je priznao da je protokol tek u “testnoj fazi” i da je prerano reći da li će biti uspješan.