Anonimizacija zajednički problem pravosuđa i medija
This post is also available in: English
Sastanku održanom u četvrtak, 13. juna, prisustvovali su predstavnici Kantonalnog tužilaštva Sarajevo, Okružnog tužilaštva i Centra javne bezbjednosti (CJB) Istočno Sarajevo te novinari koji izvještavaju o radu ovih institucija.
Razgovarano je o problemu komunikacije između novinara i predstavnika pravosudnih institucija, te je zaključeno kako i dalje treba raditi na razvijanju kvalitetne saradnje i popravljanju službenih kanala u komunikaciji kako bi građani dobili pravovremene i objektivne informacije.
Novinari su istakli da i dalje postoji velika zatvorenost pravosudnih institucija prema medijima, te povlaštenost određenih medija pri dobivanju informacija. S druge strane, portparoli tužilaštava iz Sarajeva i Istočnog Sarajeva su kazali da nastoje da odgovaraju na sve upite novinara, ali da se suočavaju s problemima sa novinarima koji pogrešno interpretiraju njihove izjave.
Zaključeno je da je potrebno organizovati više sastanaka između portparola i novinara na kojima bi se otvoreno raspravljalo o problemima i došlo do izgradnje povjerenja i razumijevanja.
Portparoli CJB-a Istočno Sarajevo i Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu kazali su i da nekada organizuju konferencije za štampu u cilju informisanja javnosti o rezultatima rada, ali Okružno tužilaštvo Istočno Sarajevo nema ovakvu praksu, što su novinari ocijenili negativnim.
Na sastanku je posebno razgovarano o velikom problemu sudskih izvještača prouzrokovanom uvođenjem anonimizacije sudskih dokumenata.
Novinari su izjavili kako je osnovni problem što nemaju optužnice, niti pravosnažne presude, koji bi im omogućili da objektivno izvještavaju. Predstavnici tužilaštava su se složili da je praksa anonimizacije negativna čak i za njih, s obzirom da se ograničava uvid javnosti u uspjehe njihovog rada.
Također je istaknuto da se anonimizacijom presuda ograničava preventivna uloga krivičnih postupaka, te da bi i optužnice trebale biti javni dokumenti nakon potvrđivanja kako bi se mogao ostvariti uvid javnosti.
Konačno, zaključeno je da je poražavajuća činjenica da u Zakonu o krivičnom postupku (ZKP) ima samo nekoliko odredbi koje se odnose na žrtve, zbog kojih se i pokreću krivični postupci.
