Sud BiH šokirao novinare

Branka Kusmuk, novinarka Radio-televizije Republike Srpske, smatra da novi pravilnik u ogromnoj mjeri ograničava elektronske medije kada su u pitanju izvještaji sa suđenja. “Zaista sam zatečena ovom odlukom. Ne mogu ni pretpostaviti šta bi mogao biti razlog za ove restrikcije i zbog čega se mijenja nešto što je godinama funkcionisalo”, kazala je Kusmuk.

Ona je napomenula da je upravo zahvaljujući audio i video materijalu bilo moguće provjeriti ono što se u sudnici nije moglo dobro razumjeti. “Neka Sud sada preuzme odgovornost za eventualne greške novinara u izvještajima sa suđenja”, pojasnila je ona.

Irena Antić, novinarka Radija Federacije BiH, složila se sa ovakvim stavom i istakla da pravilnik “nije dobrodošao za medije”.

“To uveliko otežava naš posao, otežava realizaciju radioemisija i otežava rad u svim elektronskim medijima. Odluka će onemogućiti da čujete jedno autentično svjedočenje i prisjećanje žrtve u vezi sa nekim zločinima”, kazala je Antić.

Sud BiH je donio “Pravilnik o ostvarivanju pristupa informacija pod kontrolom Suda i saradnji sa zajednicom”, po kojem mediji sa suđenja mogu dobiti deset minuta snimka u audio ili video formi.

Nenad Trbić, urednik Alternativne televizije iz Banje Luke, pojasnio je da se svjedočenja žrtava i svjedoka više neće moći čuti u elektronskim medijima, s obzirom da se u prvih deset minuta u sudnicama samo dešava predstavljanje strana, najava predmeta i proceduralna pitanja.

“Mislim da je to skandalozna odluka, koja se posebno odnosi na televizije, odnosno elektronske medije, iz prostog razloga što je to diskriminacija elektronskih medija koji ne mogu da funkcionišu bez izjava i kadrova. Stvar je u tome da gledaoci, odnosno javnost, koja preko tog medija hoće da sazna šta se dešavalo u sudnici, neće to moći uraditi”, kazao je Trbić.

Radan Škipina, novinar Radija Republike Srpske, također smatra da će javnost biti značajno uskraćena nemogućnošću dobijanja audio i video materijala iz sudnica. “Do sada smo u emisijama mogli koristiti izjave svjedoka, naši slušaoci su mogli čuti šta kažu tužilac ili advokati, a sada ćemo biti zaista uskraćeni kada budemo pripremali priloge, a posebno televizijske priloge, gdje je slika presudna”, rekao je Škipina.

Benjamin Butković, urednik inforamtivnog programa BHT-a, smatra da je “svaki pokušaj uskraćivanja slobode novinarskog izraza korak ka uvođenju cenzure”.

Odluka Suda BiH, prema njegovim riječima, može se smatrati pritiskom na novinare i na način na koji prikupljaju informacije i izvještavaju. “Sud ima mogućnost da zatvori suđenje za javnost ukoliko procijeni da želi da zaštiti neke elemente sudskog procesa i mislim da je to dovoljan mehanizam”, kazao je Butković.

Prema Željku Tici, uredniku na Federalnoj televiziji, potez Suda BiH je neprihvatljiv.

“Mislim da je apsolutno neprihvatljivo ovo što je Sud uradio sa najnovijim pravilnikom vezano za izdavanje audio i video materijala. Ne možemo tumačiti to nikako drugačije nego da se Sud BiH u potpunosti zatvara i staje faktički na stranu ljudi koji se nalaze na optuženičkim klupama”, dodao je Tica.

Prema pravilniku Suda BiH, onemogućeno je i pravljenje specijaliziranih emisija, kako radijskih, tako i televizijskih. Jedina mogućnost je, kako je navedeno u Pravilniku, da Sud BiH “osmišljava koncepciju i sadržaj”, te ga realizuje u saradnji sa Javnim RTV servisom.

“Sud na sebe preuzima ono što je faktički uređivačka politika. Sud izgleda želi da se bavi i novinarstvom”, istakao je Tica.

Prema Mireli Huković-Hodžić, novinarki BH Radija 1, pravilnik Suda BiH je loš potez koji ugrožava pravo javnosti da zna.

“Cenzura u svakom smislu je jako loša”, rekla je ona, te se osvrnula na praksu Haškog tribunala prema kojem svi imaju “adekvatan pristup informacijama”.

Sergej Abramov, novinar Novog lista, pojasnio je da u Hrvatskoj medijske kamere mogu snimati suđenja pred državnim pravosuđem ukoliko dobiju posebnu dozvolu od predsjednika suda.

“Recimo suđenje Ivi Sanaderu prvog dana je išlo uživo na svim velikim TV stanicama u Hrvatskoj. TV kamere uđu prve, ukoliko su dobile dozvolu, i mogu ostati do kraja ročišta. Čak u nekim slučajevima sudovi daju svoje videomaterijale medijima ako postoji veliki interes javnosti”, rekao je Abramov.