Petak, 12 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Predsjedavajući Apelacionog vijeća Dragomir Vukoje rekao je da Tužilaštvo BiH nije dokazalo postojanje diskriminatorske namjere Kličkovića i Drljače, što je bilo “potrebno za utvrđivanje njihove krivice za progon civila”. 
“Vijeće ne navodi sa potpunom isključivošću da Kličković i Drljača nisu učestvovali na bilo koji način u dešavanjima na području Bosanske Krupe, ali u nedostatku konkretnih dokaza o njihovom voljnom elementu da počine progon, Vijeće ih je oslobodilo krivice”, obrazložio je Vukoje.
Kličković je 1992. godine bio predsjednik Ratnog predsjedništva i komandant Kriznog štaba Srpske opštine Bosanska Krupa, a Drljača član Ratnog predsjedništva opštine i predsjednik Vijeća Privremenog vojnog suda u Jasenici. Kličković je poslije rata bio premijer Republike Srpske.
Apelaciono vijeće je Kličkovića oslobodilo krivice da je u aprilu 1992. godine naredio napad na Bosansku Krupu tokom kojeg je ubijen određeni broj civila, te da je skupa sa Drljačom naredio pritvaranje civila.  
Vukoje je kazao da je Državno tužilaštvo dokazalo određene zločine počinjene nad Bošnjacima u Bosanskoj Krupi, ali da nije ponudilo dovoljno dokaza o “vezi ili dogovoru” između Kličkovića i Drljače i počinilaca tih zločina. 
“Tužilaštvo je pokušalo deficitarnost dokaza nadomjestiti naglašavanjem funkcija optuženih kao pripadnika Kriznog štaba, ali u odsustvu konkretnijih dokaza, to bi značilo uvođenje principa odgovornosti po funkciji, što nije praksa ni domaćeg pravosuđa niti Haškog tribunala”, rekao je Vukoje.
Predsjedavajući Apelacionog vijeća je kazao i da po svojim funkcijama Kličković i Drljača nisu mogli imati ovlasti nad pripadnicima policije ili Vojske Republike Srpske (VRS). 
Drljača je presudom oslobođen krivice da je pravio spiskove za razmjenu nezakonito pritvorenih civila nesrpske nacionalnosti. Predsjedavajući Vukoje je rekao da Optužba nije dokazala da su spiskovi pravljeni s diskriminatorskom namjerom, te da ne postoje dokazi da je Drljača imao namjeru “zatvarati civile”.
Prvostepenom presudom, izrečenom u novembru 2010. godine, Kličković i Drljača su također bili oslobođeni optužbe da su učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bila podjela opštine Bosanska Krupa i stvaranje teritorije koju će u apsolutnoj većini naseljavati Srbi. 
U maju 2012. godine Apelaciono vijeće ukinulo je ovu prvostepenu presudu, te naložilo obnavljanje suđenja. Prvobitno je za iste zločine bio optužen i Jovan Ostojić, ali je on pravosnažno oslobođen krivice.
Kličković i Drljača su oslobođeni obaveze plaćanja troškova suđenja. Na ovu presudu ne postoji mogućnost žalbe.
Najčitanije
Saznajte više
Obilježavanje dana ljudskih prava Instituta za nestale osobe BiH. Foto: Detektor
Međunarodni dan ljudskih prava kao podsjetnik na neispunjena obećanja žrtvama
Hiljade porodica u Bosni i Hercegovini živi bez prava na istinu o sudbini svojih najmilijih za kojima tragaju duže od 30 godina, poručeno je iz Instituta za traženje nestalih osoba Bosne i Hercegovine (INO BiH).
Oslobođenom optužbi za zločine kod Zvornika isplaćena naknada
Sud Bosne i Hercegovine uvažio je tužbeni zahtjev Slavka Perića i dosudio mu više od 9.000 maraka za naknadu materijalne štete, nakon što je pravomoćno oslobođen optužbi za zločine na području Zvornika u ljeto 1992., potvrđeno je za Detektor.
Ukinuta presuda za zločin nad civilima u Sarajevu
Potvrđena optužnica za ometanje rada pravosuđa
Oslobođeni za zločine u Zecovima traže naknadnu od BiH