Četvrtak, 28 maja 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Normal 0 false false false EN-US X-NONE X-NONE

Prema optužnici koja Karadžića tereti za terorisanje civila u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, jedna minobacačka granata je na Markalama ubila 66, a ranila više od 140 građana.

Haški tribunal je 2006. generala Galića (70) pravosnažno osudio na doživotni zatvor zbog terora nad Sarajlijama. Tom presudom Galić je proglašen krivim za napad na Markale.

Na pitanje Karadžića da li je on naredio ispaljivanje granate na Markale, Galić je odgovorio: “Nikada, ni u kom slučaju ne bih naredio da se ispali granata na pijacu, jer mi smo tu pijacu čuvali četiri godine i sad odjednom da naredim – kad je sve riješeno – da se puca po pijaci. To je apsurdno.”

Upitan da li je dobio izvještaj iz podređenih jedinica o otvaranju vatre na pijacu, izjavio je da “nije bilo izvještaja nižih komandi da je neko ispalio granatu”.

Galić je rekao i da je VRS ponudila da zajednička komisija istraži taj incident, ali da su muslimanska strana i UNPROFOR to odbili.

“Markale je ispitivalo, koliko sam ja poslije saznao, deset komisija i one nisu mogle zvanično ustanoviti odakle je ispaljena mina. S tim, hoću da kažem, ako deset komisija NATO-a radi na tom slučaju i ne mogu odrediti tačno šta se događa, a kako mi da odredimo, bez prisustva tamo, odakle je mina ispaljena i ko je ispalio”, kazao je Galić.

Na Karadžićevu sugestiju, svjedok je osporio i da je jedna granata od 120 milimetara mogla ubiti i raniti više od 200 ljudi.

“Mislim da je to jedina mina u svijetu koja je nanijela toliko gubitaka”, rekao je Galić, dodavši da su “ovo gubici za žaljenje”.

Svjedok je kazao i da je “teško prihvatiti” da je toliki broj žrtava stradao od jedne mine i da se “to tako događalo”. On se zapitao “gdje su fragmenti tijela mine” koji su fotografisani, a zatim su se “kao izgubili”.

“To mi govori da tu nešto nije u redu, a ima i drugih elemenata tehničke prirode i opšte situacije… da je to nenormalno”, rekao je Galić.

Ratni komandant snaga VRS-a oko Sarajeva naznačio je da je do njega doprla informacija i da je Armija BiH (ABiH) izazvala stradanje na Markalama.

“To je na neki način ovdje i general Michael Rose, komandant UNPROFOR-a, priznao kada je dao izjavu, ali se ogradio da je to tako rečeno Aliji Izetbegoviću da bi ga prisilili na razgovore na koje on nije uvijek pristajao”, kazao je Galić.

Tokom svjedočenja, Galić je izrazio i žaljenje zbog stradanja djece u Sarajevu: “Moram reći ovdje, časni sude, meni je u ovom našem ratu bilo žao svakog čovjeka koji je poginuo i nastradao, posebno na sarajevskom ratištu, koje je bilo tako teško, a prije svega djece. Mnogi me nisu razumjeli kada sam to rekao, mislili su da ja mislim drugačije – jedno kažem, a drugo radim. Ja sam stvarno uvijek posebno žalio djecu.”

Galić će svjedočenje u odbranu Karadžića – koji je optužen i za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce – nastaviti u ponedjeljak, 21. aprila.

Najčitanije
Saznajte više
Godišnjica formiranja logora “Trnopolje”: Osnov za izgradnju društva su istina i pravda
Denisa Hekić iz prijedorskog naselja Bičćani imala je osam godina kada je dovedena u “Trnopolje”, a nekoliko dana prije kod kuće su ubijeni njeni otac i majka, te još nekoliko članova uže i šire porodice. Danas je prvi put od rata došla da obiđe prostor Doma kulture u Trnopolju, objekta u kojem je bio smješten logor.
Prijave u tri tužilaštva – ko će procesuirati govor mržnje ministra Srđana Amidžića
Banjalučko okružno javno i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zaprimili su prijave za govor mržnje protiv Srđana Amidžića, državnog ministra finansija, potvrđeno je za Detektor.
Dodik najavio dolazak Putina u Banju Luku. Može li ga BiH zaustaviti?
Sutra obilježavanje 31. godišnjice zločina na tuzlanskoj Kapiji