This post is also available in: English
“Važno je da se jednom zauvijek potvrdi ono što su Međunarodni sud pravde i četiri vijeća Haškog tribunala zaključili – da događaji u općinama u BiH 1992. nisu genocid. To ne znači da žrtve nisu podjednako patile ili da zločini protiv njih nisu značajni. Oni koji povezuju genocid sa stepenom patnje žrtava čine tim žrtvama veliku nepravdu”, istakao je Karadžić.
Karadžić, bivši predsjednik i vrhovni komandant snaga Republike Srpske (RS), optužen je za genocid počinjen u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata u općinama pod kontrolom srpskih snaga, terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada, te uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija (UN) za taoce.
Karadžić je, nakon dokaznog postupka Tužilaštva okončanog u maju ove godine, tražio da bude oslobođen po svim tačkama optužnice. Sudsko vijeće je utvrdilo da su tužioci izveli dovoljno dokaza protiv njega po deset tačaka, uključujući i genocid počinjen u Srebrenici, ali ga je oslobodilo optužbe za genocid izvršen u sedam općina u BiH.
Sudsko Vijeće je zaključilo da, iako postoje dokazi o zločinima koji su sistematski činjeni protiv Bošnjaka i Hrvata u Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku, priroda, skala i kontekst tih zločina nisu dosegli nivo koji bi “objektivnom presuditelju” dokazao da su učinjeni sa genocidnom namjerom.
U podnesku Karadžića je navedeno da je 27 različitih sudija u drugim predmetima pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) i Međunarodnim sudom pravde došlo do zaključka da genocid nije počinjen 1992. godine u sedam bosanskohercegovačkih općina.
Optuženi u podnesku navodi da, čak i ako Apelaciono vijeće utvrdi da je došlo do pogrešnog zaključka, odluka Prvostepenog vijeća ne bi trebala biti ukinuta, jer to ne bi bilo “u interesu pravde i efikasnosti”.
“UN može hraniti dvoje djece u Africi cijeli mjesec za cijenu od 150 KM, koliko po satu košta jedan advokat u ovom slučaju. Kada se to pomnoži sa ozbiljnim brojem sati koji bi bili potrošeni da se ponovo izvode dokazi o tački jedan, Apelaciono vijeće bi trebalo da razmotri kako takva odluka ne bi bila odgovoran način trošenja javnih sredstava”, ustvrdio je Karadžić.
Optuženi je dodatno tražio da Apelaciono vijeće održi dva javna ročišta na području BiH na kojima bi Haško tužilaštvo i Odbrana iznijeli stavove o ovom pitanju. Karadžić smatra da bi ročišta trebalo organizovati u Sarajevu i Banjoj Luci kako bi se rad Tribunala približio građanima BiH, te se promicalo pomirenje i mir u zemlji.
D.Dž.
