Subota, 28 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Kada je ovaj svjedok okončao iskaz, Mladiću je Pretresno vijeće dozvolilo da se u sudnicu vrati i prati svjedočenje bivšeg oficira UNPROFOR-a Pyersa Tuckera.

RM-081 je rekao na prošlom ročištu da je u ljeto 1992., sa stotinama bošnjačkih civila, bio pritvoren u srednjoškolskom centru u Rogatici, gdje su pripadnici srpskih snaga pritvorenike držali u nehumanim uslovima, prebijali ih, seksualno zlostavljali i ubijali.

Među seksualno zlostavljanim, kako je naveo, bili su on i njegovo dvoje maloljetne djece, a suprugu “nije imao snage da pita”.

Budući da je Mladićev branilac Dragan Ivetić današnje unakrsno ispitivanje svjedoka RM-081, radi zaštite njegovog identiteta, vodio na privatnoj sjednici, što znači da je na galeriji za publiku bio isključen ton, ostalo je nepoznato čemu se Mladić smijao, što je bilo vidljivo sa galerije.

Nakon što ga je Vijeće predsjedavajućeg Alphonsa Orieja udaljilo iz sudnice, Mladić je, preko svog branioca Miodraga Stojanovića, prvo tražio da bude vraćen u pritvor, naloživši advokatima da ne nastavljaju učešće u procesu.

Stojanović je u sudnici kazao da je Mladića upoznao sa mjerama koje sudije mogu preduzeti u tom slučaju, na šta mu je optuženi odgovorio da će “ukoliko njemu bude data druga odbrana, stupiti u štrajk glađu i prestati da uzima lijekove”.

Odbrana je potom prekinula unakrsno ispitivanje RM-081, u skladu s Mladićevim uputstvom, a njegov iskaz okončan je poslije dodatnih pitanja Tužilaštva.

Sudija Orie upozorio je Odbranu da će Mladićevo odbijanje da se pojavi u sudnici biti protumačeno kao njegovo odricanje od prava da prisustvuje procesu.

Branilac Stojanović prenio je sudu Mladićeve riječi da “ne može kontrolisati svoje emocije, ni smijeh, ni suze”, na šta je sudija Orie uzvratio da je “glasan smijeh u prisustvu svjedoka” ometanje procesa.

Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske (VRS), optužnica tereti za teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Britanski oficir Pyers Tucker, koji je bio vojni pomoćnik komandanta UNPROFOR-a Philippea Morillona, posvjedočio je da je granatiranje Sarajeva sa položaja VRS-a bilo smišljeno da “teroriše i zastrašuje” stanovništvo.

“Pojedinačne granate bile bi ispaljene na četvrti bez vidljive vojne svrhe… Po mom shvatanju, primarni cilj bio je da se stanovništvo teroriše i primora da ode”, kazao je Tucker.

On je potvrdio i da su Mladić i Radovan Karadžić, tadašnji predsjednik Republike Srpske, kome se takođe sudi u Haagu, kontrolisali snabdijevanje Sarajeva vodom, gasom i strujom, uskraćujući te potrepštine stanovništvu po svojoj volji, uprkos stalnim protestima UNPROFOR-a.

Svjedok Tucker izjavio je da je u martu 1993. bio u Srebrenici sa generalom Morillonom i da se uvjerio da je VRS sprovodila etničko čišćenje na tom području, spaljujući kuće i domaćinstva i potiskujući bošnjačko stanovništvo u srebreničku enklavu, kojoj je, istovremeno, uskraćivala humanitarne konvoje.

Tuckera će sutra unakrsno ispitivati Odbrana Mladića.

R.M.
Najčitanije
Saznajte više
Tužiteljica tvrdi da je prijavljena nakon pokretanja istrage protiv gradonačelnika Bijeljine
Svjedočeći u svoju korist u disciplinskom postupku koji se vodi protiv nje, tužiteljica bijeljinskog Okružnog javnog tužilaštva Sabina Husejnagić izjavila je da je prijava protiv nje podnesena nakon što je pokrenula istragu protiv gradonačelnika Bijeljine.
Još jedna presuda zbog ruskih kampova kod Banje Luke: Šest i pol godina uslovne kazne i protjerivanje iz Moldavije
Ion Chirita i Nikita Sirenko osuđeni su pred Opštinskim sudom u Kišinjevu na ukupno šest i po godina uslovne kazne zatvora zbog učešća u ruskim kampovima u BiH. Riječ je o prvostepenoj presudi na koju postoji pravo žalbe.
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija