This post is also available in:
Karadžić je u podnesku Apelacionom vijeću Haškog tribunala istakao da vojnici Ujedinjenih nacija (UN), koje su pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) zarobili 1995., nisu bili članovi “zaštićene grupe”, s obzirom da su “aktivno učestvovali u sukobu”.
Karadžiću se optužnicom stavlja na teret da je naredio, planirao i pomagao uzimanje vojnih posmatrača UN-a za taoce 25. i 26. maja 1995. godine. Cilj uzimanja ovih osoba za taoce, kako stoji u optužnici, jeste spriječavanje vojnih udara snaga Sjeveroatlantskog vojnog saveza (NATO) na srpske položaje.
Sudsko vijeće koje sudi Karadžiću ranije je odbilo zahtjev optuženog za oslobađanjem po ovoj tački optužnice, istaknuvši da su pripadnici UN-a bili članovi zaštićene grupe samim činom njihovog hapšenja. Međutim, ovo vijeće je dozvolilo da Karadžić podnese žalbu Apelacionom vijeću.
Karadžić je, međutim, u podnesku istakao da su pripadnici UN-a postali “neprijatelji srpskim snagama” bombardovanjem skladišta municije na Palama 25. i 26. maja 1995. godine, nakon čega su snage VRS-a zarobile oko 200 pripadnika međunarodnih snaga.
Stoga, kako je naveo Karadžić, pripadnici UN-a nisu bili taoci, već ratni zarobljenici, s obzirom da su, kako je rekao, “ušli u ratni sukob na stranu muslimana”.
“Reći da su članovi UN-a postali pripadnici zaštićene grupe samim činom njihovog hapšenja je isto kao tvrditi da je vojnik, koji je upucan i ubijen u borbi, postao članom zaštićene grupe time što je pao u nesvijest”, obrazložio je optuženi.
Karadžić, bivši predsjednik i vrhovni komandant oružanih snaga RS-a, optužen je za genocid, zločin protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, u periodu od 1992. do 1995. godine u BiH.
Sudsko vijeće je krajem juna djelimično prihvatilo njegov raniji zahtjev za oslobađanje poslije okončanja dokaznog postupka Haškog tužilaštva.
Vijeće je zaključilo da su tužioci izveli dovoljno dokaza na osnovu kojih bi se mogla utvrditi Karadžićeva krivica po deset tačaka optužnice, među kojima je i optužba o uzimanju međunarodnih talaca, dok je zaključilo da nema dovoljno dokaza za prvu tačku optužnice, koja se odnosi na genocid počinjen u sedam bosanskohercegovačkih općina.
Haško tužilaštvo je uložilo žalbu na dio odluke Sudskog vijeća kojom je odbačena prva tačka optužnice.
Dokazni postupak Odbrane trebalo bi da počne u oktobru ove godine.
