Članak

Karadžić: Zatražena dozvola za žalbu

5. Jula 2012.13:14
Haško tužilaštvo zatražilo je od Tribunala da mu dozvoli da se žali na odluku kojom je Radovan Karadžić, nakon kraja dokaznog postupka Optužbe, oslobođen krivice za genocid počinjen 1992. godine u sedam bosanskohercegovačkih općina.

This post is also available in: English

U podnesku sudijama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), Tužilaštvo je istaklo da bi mu trebalo dati priliku da se žali na odluku o oslobađanju bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS) za genocid u općinama, s obzirom da je to “jedna vrsta presude”.

“Ukoliko se Tužilaštvu ne dozvoli da se žali, ova presuda će postati konačna ocjena Sudskog vijeća u odnosu na prvu tačku optužnice za genocid. Na taj način bi ta odluka značajno uticala na ishod suđenja”, navodi se u podnesku Haškog tužilaštva.

Donoseći odluku po Karadžićevom zahtjevu za oslobađanje nakon okončanja dokaznog postupka Tužilaštva, Sudsko vijeće je 28. juna ove godine utvrdilo da su tužioci u dokaznom postupku izveli dovoljno dokaza na osnovu kojih bi se mogla utvrditi Karadžićeva krivica za zločine u deset tačaka optužnice.

Prema odluci Vijeća, za prvu tačku optužnice, kojom je Karadžić bio optužen za genocid u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik, tužioci nisu podnijeli dovoljno dokaza.

Haško tužilaštvo je istaklo kako je Sudsko vijeće napravilo “pravne i činjenične greške” zbog kojih je Karadžić oslobođen krivice.

Podneskom je Haško tužilaštvo također zatražilo da Apelaciono vijeće što prije donese odluku o ovom zahtjevu, s obzirom da bi “brza odluka olakšala nastavak suđenja”.

“Ukoliko je Haško tužilaštvo u pravu da je Sudsko vijeće pogriješilo oslobađajući Karadžića za prvu tačku optužnice, ta greška se odmah treba ukloniti. Suđenje po prvoj tački optužnice onda se može nastaviti skupa sa ostatkom suđenja, a time bi se izbjeglo i moguće ponovno suđenje samo za tu tačku optužnice na kraju prvostepenog postupka”, stoji u podnesku.

Karadžić, bivši predsjednik i vrhovni komandant snaga RS-a, optužen je za genocid počinjen u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata u općinama pod kontrolom srpskih snaga, terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada, te uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija (UN) za taoce.

Suđenje mu je počelo krajem oktobra 2009. godine, a Tužilaštvo je okončalo izvođenje dokaza u maju ove godine. Odbrana će početi izvođenje dokaza u oktobru.

Denis Džidić


This post is also available in: English