Ponedjeljak, 22 juna 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

U odluci Pretresnog vijeća se navodi da će posljednji svjedok Haškog tužilaštva biti saslušan u prvoj sedmici maja, do kada tužilac treba da se izjasni o eventualnim dodatnim dokazima.

Karadžića, bivšeg predsjednika i vrhovnog komandata oružanih snaga Republike Srpske (RS), optužnica tereti za genocid u Srebrenici, progon bošnjačkog i hrvatskog stanovništva širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu, te uzimanje vojnika UNPROFOR-a za taoce.
 
Uzimajući u obzir Statut i praksu Tribunala, te obim optužnice, koja obuhvata četiri odvojena udružena zločinačka poduhvata i period od četiri godine, te 114 incidenata u 20 opština, Vijeće je odbilo zahtjev Karadžića da dokaze počne izvoditi u martu 2013. godine, ocijenivši da je do period do oktobra dovoljan za okončanje priprema Odbrane.

“Vijeće smatra da je razumno da optuženi, ukoliko želi, iznese uvodnu riječ 16. oktobra 2012. i da odmah poslije toga pozove svog prvog svjedoka”, stoji u odluci.

Karadžić bi do 27. avgusta trebalo da podnese spisak svjedoka i vještaka koje namjerava da pozove, kao i materijalnih dokaza koje će uvesti u spisi.

Prije početka dokaznog postupka Odbrane, 3. septembra biće održana statusna konferencija.

U odluci se napominje da je Pretresno vijeće do sada imalo priliku da čuje 338 svjedoka, od kojih je 114 prezentovano u pisanoj formi. Vijeće je takođe dobilo oko 5.000 materijalnih dokaza Haškog tužilaštva.

                                                                                                                                                 M.T.
Najčitanije
Saznajte više
Ratno seksualno nasilje i dalje izvan prioriteta srbijanskog pravosuđa
Procesuiranje seksualnog nasilja počinjenog tokom oružanih sukoba u bivšoj Jugoslaviji pred sudovima u Srbiji je i dalje izuzetno ograničeno i neproporcionalno rasprostranjeno u odnosu na težinu ovih zločina, saopćeno je iz Fonda za humanitarno pravo.
Jasminka Knežević sa advokatom Damirom Beglerovićem ispred Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije BiH. Foto: Detektor
Jasminka Knežević: Godina zatvora i desetogodišnja zabrana rada u pravosuđu
Suspendovana tužiteljica sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Jasminka Knežević osuđena je na godinu zatvora i izrečena joj je mjera deset godina zabrane obavljanja dužnosti u pravosuđu zbog odavanja službene tajne.
BIRN BiH/Detektor zapošljava snimatelja/ snimateljku
Nova krivična prijava protiv Damira Došena