Subota, 7 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Kako je potvrđeno u Sudu BiH, pritvor je, nakon potvrđivanja optužnice, produžen do okončanja suđenja, a naredna kontrola opravdanosti ove mjere je 17. marta ove godine.

Optužnica tereti Mustafu Đelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera za zločine protiv civila i ratnih zarobljenika u logoru “Silos” i drugim objektima na području opštine Hadžići.

Oni su, kako se navodi, od 1992. do 1996. godine učestvovali u sistemskom udruženom zločinačkom poduhvatu u okviru kojeg su počinili zločin protiv civila i ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti.

Prema optužnici, Đelilović je u to vrijeme bio predsjednik Skupštine, Kriznog štaba i Ratnog predsjedništva opštine Hadžići, Fadil Čović načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Hadžići i član Kriznog štaba, a Mirsad Šabić komandir Policijske stanice Pazarić.

Bećir Hujić je bio upravnik, kao i zamjenik upravnika logora “Silos”, a iste funkcije obavljao je i Halid Čović. Šerif Mešanović je, prema optužnici, bio jedan od zamjenika upravnika u Silosu i upravnik logora u magacinu u kasarni “Krupa”, a Nermin Kalember stražar u Silosu.

Kako se navodi u optužnici, zločini su počinjeni u objektu “Silos” u Tarčinu, Osnovnoj školi “9. maj” u Pazariću i u magacinu kasarne “Krupa” u Zoviku.

M.T.
Najčitanije
Saznajte više
Ustavni sud odbio apelacije trojici osuđenih za ratne zločine
Ustavni sud BiH odbio je kao neosnovane zahtjeve trojice pravosnažno osuđenih za ratne zločine za donošenje privremenih mjera kojima će vratiti postupak na početak, ukinuti izdržavanja kazne zatvora te staviti van snage crvenu potjernicu.
Šta trebate znati o izvještaju o svjetskim katastrofama i dezinformacijama
Štetne informacije nisu samo tehnički problem, već egzistencijalna prijetnja humanitarnom radu, dok sposobnost humanitarnih aktera da djeluju zavisi isključivo od njihovog integriteta i povjerenja koje uživaju u zajednicama, navodi se u Izvještaju Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
Ustavni sud BiH odbio zahtjev bivšoj sutkinji za ukidanje zabrane putovanja
Usvojena ažurirana Komunikacijska strategija VSTV-a
Optužnica protiv ruskog dobrovoljca iz Modriče vraćena na doradu